Ujedinjeni narodi
Nastanak Ujedinjenih naroda
Početak stvaranja Ujedinjenih naroda veže se uz Atlantsku povelju iz 1941. g. gdje se govori o osnivanju šireg i stalnog sustava opće sigurnosti. O tome se raspravlja i na Konferenciji u Jalti početkom 1945. g. Novu mirovnu organizaciju osnovale su pobjedničke sile nakon rata u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. Na Konferenciji u San Franciscu u vrijeme završnih ratnih operacija, sredinom 1945., osnovani su Ujedinjeni narodi. Povelja Ujedinjenih naroda stupila je na snagu 24. listopada 1945. g., a taj se datum svake godine obilježava kao Dan ujedinjenih naroda.
Pročitaj izvor i odgovori na pitanja.
POVELJA UJEDINJENIH NARODA MI, NARODI UJEDINJENIH NARODA, ODLUČNI da spasimo buduće naraštaje od užasa rata, koji je dva puta tijekom našega života nanio čovječanstvu neizrecive patnje, da ponovno potvrdimo vjeru u temeljna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost čovjeka, kao i u ravnopravnost velikih i malih naroda, da stvorimo uvjete potrebne za održavanje pravde i poštovanje obveza, koje proistjeću iz ugovora i ostalih izvora Međunarodnog prava, da potpomažemo socijalni napredak i poboljšanje životnih prilika u većoj slobodi PA U TU SVRHU da budemo snošljivi i da živimo zajedno kao dobri susjedi, da ujedinimo svoje snage za održavanje Međunarodnog mira i sigurnosti, da prihvatimo načela i da uvedemo načine koji jamče da se neće upotrijebiti oružana sila osim ako je to u općem interesu, da upotrijebimo Međunarodni mehanizam radi potpomaganja ekonomskog i socijalnog napretka sviju naroda,
ODLUČILI SMO DA ZDRUŽIMO SVOJE NAPORE ZA OSTVARENJE TIH CILJEVA. Prema tome naše su vlade, preko predstavnika koji su se okupili u gradu San Franciscu i pokazali svoje punomoći u valjanom i propisnom obliku, prihvatile ovu Povelju Ujedinjenih naroda i ovim osnivaju Međunarodnu organizaciju pod imenom Ujedinjeni narodi.
Sve države članice imaju jednaka prava i obaveze. O primanju novoga člana odlučuje Opća skupština većinom od dvije trećine, a na prijedlog Vijeća sigurnosti.
Unutar Ujedinjenih naroda radi velik broj specijaliziranih organizacija i agencija koje se bave različitim područjima, a smještene su diljem svijeta. Sve se organizacije bore za rješavanje još uvijek aktualnih pitanja: siromaštvo, nedostatak obrazovanja, davanje većih prava ženama, smanjivanje stope smrtnosti djece itd.
Hrvatska i Ujedinjeni narodi
Hrvatska je članicom UN-a postala 22. svibnja 1992. g., u vrijeme ratnih stradanja u Domovinskome ratu. Tijekom rata UN je utemeljio pet mirovnih misija koje su djelovale na području Hrvatske i doprinijele mirovnomu procesu. Od 1999. g. hrvatski policajci, vojnici i službenici sudjeluju u nizu mirovnih misija diljem svijeta. Hrvatska aktivno sudjeluje u radu Opće skupštine, a naglasak djelovanja stavlja na zaštitu i promociju ljudskih prava, posebice prava žena te nacionalnih manjina.
Savez civilizacija
Savez civilizacija osnovan je 2005. g. na inicijativu tadašnjega glavnog tajnika Kofija Annana. Cilj toga saveza je da se kroz mrežu partnerstva i zajedničkih projekata na područjima obrazovanja, mladih, medija i migracija poboljša razumijevanje i suradnja među narodima različitih kultura i religija. Najznačajniji skup u okviru Saveza civilizacije je globalni Forum. Na Forumu se okupljaju različiti sudionici, od predstavnika vlada, medija, znanstvenika do predstavnika građana i civilnih udruga. Radi se na aktivnome uključivanju mladih kao nositelja promjena u svijetu.
Ambasadori dobre volje
Poznate osobe iz svijeta zabave, športa i umjetnosti angažiraju se kao ambasadori dobre volje UN-a. Njihov je zadatak da putem humanitarnih akcija skreću pozornost na neriješene probleme svijeta. Najčešće se bave interesima djece i problemima nerazvijenih zemalja. Hrvatska ima nekoliko UNICEF-ovih ambasadora dobre volje. To su npr. glumica Bojana Gregorić Vejzović i bivši nogometni reprezentativac Slaven Bilić.
Aktualni problemi UN-a
Već dulji niz godina postavlja se pitanje reforme Vijeća sigurnosti. Struktura i način rada nisu se mijenjali od osnivanja. Pet pobjedničkih sila nakon Drugoga svjetskog rata ujedno su i stalne članice Vijeća sigurnosti. To su: Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Rusija i Kina. Neke države u međuvremenu su imale brz gospodarski rast i postale su važne gospodarske sile svijeta te postavljaju pitanje širega članstva u kategoriji stalnih članica. Reforme u UN-u traže Brazil, Japan, Njemačka i Indija.
Kritiziraju se i mirovne operacije UN-a. Usprkos plavim kacigama neke od mirovnih misija nisu bile uspješne. Također, zemlje koje ne poštuju ljudska prava primljene su u Vijeće za ljudska prava, pa i predsjedaju njime. To sve narušava ugled Ujedinjenih naroda.
Posao i misija UN-a 2020. g.:
Borba protiv pandemije: predvodi globalni odgovor na COVID-19. Osigurava hranu i pomoć za 86,7 milijuna ljudi u 83 države. Osigurava cjepiva za 50 % djece svijeta i na taj način pomaže spasiti 3 milijuna života godišnje. Pomaže i štiti 82,5 milijuna ljudi koji bježe pred ratom, zbog gladi i progona. Surađuje s 196 nacija u nastojanju da se porast temperature održi ispod 2°C/3.6°F. Održava mir s 95 000 vojnika u 13 misija po cijelom svijetu. Brine o globalnoj krizi nedostatka pitke vode koja pogađa 2,2 milijarde ljudi. Štiti i promiče ljudska prava na globalnoj razini i kroz 80 sporazuma/deklaracija. Koordinira raspodjelom 28,8 milijardi dolara za humanitarne potrebe 108,8 milijuna ljudi. Koristi se diplomacijom kako bi spriječili sukobe; pomaže provedbu izbora u 50 država godišnje. Pomaže preko 2 milijuna žena mjesečno da iznesu trudnoću i u slučaju komplikacija pri porodu.