Versajski mirovni ugovori

Versajska konferencija

Mirovni pregovori

Mirovni pregovori u Versaillesu dugo su trajali. Glavni razlog tomu bio je nejedinstveno stajalište pobjedničkih velesila. Temelj za sklapanje i očuvanje budućega mira trebao je biti Wilsonov program Četrnaest točaka. Iako je on trebao spriječiti podjele među državama, pokazalo se je da su interesi velikih sila važniji od interesa i prava malih naroda. Svaka od velesila nastojala je zadovoljiti svoje interese.

Ipak, i Francuska i Velika Britanija željele su Njemačkoj zadati što teže gospodarske i političke udarce. Čak je i SAD, bez obzira na Willsonovu želju za poštenim i pravednim suđenjem, imao svoje interese, npr. da se ponište svi tajni ugovori sklopljeni bez prisutnosti SAD-a.

Mirovni ugovori

Prvi mirovni ugovor potpisan je s Republikom Njemačkom 28. lipnja 1919. godine. Njemačka je u skladu s mirovnim ugovorom morala priznati da je isključivi krivac za Prvi svjetski rat. S njemačkim saveznicima potpisani su posebni mirovni ugovori, a sve su poražene države pretrpjele određene teritorijalne gubitke, morale su plaćati ratnu odštetu i smanjiti broj vojnika. Detalje mirovnih ugovor istraži pomoću podataka u tablici.

Versajski poredak

Pobjedničke su sile Versailleskom konferencijom uredile uvjete mira te tako u Europi i svijetu stvorili političko stanje nazvano versajski poredak. Kako su zaključci konferencije bili puni suprotnosti i poticaja za nove sukobe, oni nisu uspjeli osigurati stabilnost i trajni mir.

Mnoge države bile su nezadovoljne versajskim poretkom i tražile su njegovu . Italija je smatrala da je za svoje savezništvo u Antanti trebala dobiti sva područja koja su joj obećana Londonskim ugovorom. Japan, koji je također bio nezadovoljan, smatrao je da nije dovoljno teritorijalno nagrađen za svoje sudjelovanje u ratu. Sovjetska Rusija je od strane Antante gurnuta u izolaciju kako bi se spriječilo širenje komunizma iz te zemlje. Ipak, najveće nezadovoljstvo versajskim poretkom bilo je u poraženim zemljama. Njemačka, ponižena i kažnjena, bila je velik protivnik ugovora i godinama je tražila njegovu promjenu. Promjenu ugovora tražila je i Mađarska, koja je izgubila dvije trećine svojega prijeratnog teritorija. Politiku koje su nakon rata vodile zemlje nezadovoljne versajskim poretkom nazivamo . U versajskome poretku i međusobnoj suradnji dijela nezadovoljnih zemalja (Njemačke, Italije i Japana) začeti su uzroci budućega svjetskog sukoba.