Nürnberški zakoni

Uvod

Nacističko zakonodavstvo

Zakon o državljanstvu

Zakonom o državljanstvu Židovi su izgubili njemačko državljanstvo te se tako uvela nova razlika između građanina Reicha i državljanina. Potvrde o državljanstvu Reicha zapravo nikada nisu uvedene i svi Nijemci, osim Židova, do 1945. g. bili su privremeno klasificirani kao građani Reicha.

Iz Zakona o državljanstvu:

Članak 1.

Subjekt države je osoba koja pripada zaštitnom savezu njemačkog Reicha i koja prema tome ima posebne obveze prema Reichu.

Status subjekta stječe se u skladu s odredbama Reicha i državnim zakonom o državljanstvu.

Članak 2.

Građanin Reicha je samo onaj koji je njemačke ili srodne krvi i koji svojim ponašanjem pokazuje da je željan i sposoban vjerno služiti njemačkom narodu i Reichu.

Pravo na državljanstvo stječe se davanjem papira o državljanstvu Reicha.

Samo građanin Reicha uživa puna politička prava u skladu s odredbama zakona.

Članak 3.

Ministar unutarnjih poslova Reicha zajedno sa zamjenikom Führera donijet će potrebne zakonske i administrativne uredbe za provođenje i dopunu ovog zakona.

Kakve su prema zakonu razlike između građanina i državljanina?

Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti

Smatrajući kako je čistoća njemačke krvi od presudne važnosti za daljnji opstanak njemačkog naroda, Reichstag je u skladu s time donio i zakon koji je odredio sudbinu mnogih Židova. Zakonom se pojasnilo tko je Nijemac, a tko Židov. Ako je Nijemac imao jedno ili dvoje židovskih djedova ili baka smatran je pripadnikom mješovite rase te je mogao imati prava građanina Reicha.

Pripadnici mješovite rase dijelili su se u dvije kategorije.

  • U prvoj kategoriji mješovite rase nalazili su se Nijemci čiji je jedan od roditelja bio/bila Židov/Židovka te su oni mogli postati punopravni građani Reicha uz uvjet da nisu sudjelovali u životu židovske zajednice na bilo koji način.
  • U drugoj kategoriji mješovite rase nalazili su se Nijemci kojima je jedan od djedova ili baka bio Židov, odnosno Židovka te su oni također mogli zadržati sva svoja prava uz uvjet da nisu sudjelovali u životu židovske zajednice na bilo koji način.

Međutim, kako su nacisti pokušavali oduzeti sva prava što većem broju Židova, čak su i osobe miješane krvi proglašavali Židovima te im oduzimali sva prava pogotovo ako su bili u braku sa Židovom, odnosno Židovkom.

Svatko tko je imao najmanje troje ili četvero židovskih djedova ili baka bio je smatran Židovom, bez obzira je li ta osoba sebe nazivala Židovom ili je pripadala židovskoj zajednici. Mnogi Nijemci koji godinama nisu prakticirali židovstvo našli su se na meti nacista. Čak su i ljudi koji su prešli na kršćanstvo, ali su imali židovske bake ili djedove, bili klasificirani kao Židovi.

Posljedice Nürnberških zakona

Nürnberški zakoni bili su uvod u holokaust, koji je pokazao koliko daleko može odvesti ideja “čiste” nacije. Ovim zakonima Židovi su od 1935. g. pa do kraja rata bili proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani. Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova. U drugim progonima i genocidima stradalo je još oko 5 milijuna ljudi.

Kviz ponavljanja