Korejski rat
Uvod
Dogovorom između SAD-a i Sovjetskog Saveza na konferenciji u Jalti predviđeno da će Koreja biti zaposjednuta po predaji Japana. Granica između sovjetske (sjeverne) i američke (južne) okuacijske zone bila je na 38. paraleli. Planovi za održavanje općih izbora pod nadzorom UN-a radi stvaranja ustavotvorne narodne skupštine za cijelu Koreju propali su zbog zaoštravanja odnosa između SAD-a i Sovjetskoga Saveza.
Sve veća napetost hladnoga rata uskoro se pretvorila u otvoreni sukob.
Početak Korejskoga rata
U velikom protunapadu vojska Narodne Republike Kine potjerala je od listopada do prosinca 1950. g. snage Ujedinjenih naroda do juga Korejskoga poluotoka. Tijekom 1951. godine borbe su se stabilizirale oko 38. paralele bez značajnih pomaka.
Avioni
Tijekom Korejskoga rata korišteno je puno lakog i teškog naoružanja poznatoga iz Drugoga svjetskog rata. Veliku ulogu u ratovanju imali su mlazni avioni (tzv. mlažnjaci) i bombarderi. U zračnim napadima najviše je stradala Sjeverna Koreja. Točne statistike o zrakoplovima, njihovim uspjesima ili porazima ne postoje jer je svaka strana prikazala podatke u svoju korist. Piloti SSSR-a u tajnosti su letjeli za Sjevernu Koreju.
Pomoć helikopterima
Primirje u Panmoujonu
Primirje u Panmoujonu
Razdvojene obitelji
Zbog ideološkog utjecaja vanjskih sila na Korejskom poluotoku, cijeli je jedan narod podijeljen, a barijera postoji i danas. Civilno stanovništvo na Korejskom poluotoku ratom je pogođeno i u pogledu raseljavanja i razdvajanja obitelji. Milijuni Korejaca razdvojeni su od svojih obitelji Korejskim ratom koji je podijelio zemlju na dvije države. Većina ljudi nije imala nikakve vijesti o svojim najbližima s druge strane granice.
Posjet članovima obitelji prvi puta je dopušten 1985. godine, a od 2000. godine organizira se nešto češće. Više od 50 tisuća Sjevernokorejaca želi barem nakratko vidjeti svoje najmilije, no posjet je dopušten veoma malenom broju ljudi, tek njih tristotinjak je uspjelo u tome. Preko 50 000 ljudi iz Južne Koreje vjeruje da imaju živućih članova svojih obitelji s druge strane granice. Većina njih stariji su od 70 godina.
Što je s Korejom danas?
Sjeverna Koreja jedna je od najizoliranijih zemalja svijeta. Dopušteno je samo ime Koreja ili Demokratska Narodna Republika Koreja. U zemlju je zabranjeno ulaziti osim ako se ne radi o organiziranom putovanju. Na ulasku u zemlju, vojnici pregledavaju mobitele iako u cijeloj zemlji nema signala. Vodiči oduzimaju putnicima putovnice, a ako se prekrši neki njihov zakon ne vraćaju putovnice, nego postajete zatočenici. Nije dopušteno unošenje knjiga. Godine u Sjevernoj Koreji broje se prema rođenju prvoga predsjednika Kim Il Sunga. Strogo su organizirani, poštuju kult ličnosti.
Južna Koreja - službeni naziv je Republika Koreja. Vodeći su na svijetu u internet-komunikaciji. Imaju jednu od najbržih internetskih veza na svijetu. Završetkom Korejskoga rata Južna Koreja bila je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, ali su u dvadesetak godina postali jedna od najbogatijih. Turistički su jako razvijeni, nude puno sadržaja, čak i odlazak na demilitariziranu granicu sa Sjevernom Korejom. U Južnoj Koreji možete pronaći proizvode drugih zemalja. Bili su domaćini Svjetskoga nogometnog prvenstva 2002. godine.
Smatraš li da su razlike Južne i Sjeverne Koreje u svakodnevnom životu i razvoju isključivo politički uvjetovane? Misliš li da je u redu što su druge zemlje umiješane u podjelu neke zemlje? Objasni.
Kviz ponavljanja
