Budimo zahvalni
Od zemlje do kruha
ZEMLJA:
Ja sam zemlja, crna, sipka
i svakom sam zrnu zipka.
Ja ga čuvam, štitim, hranim,
od kukaca ja ga branim.
Mekana sam, rahla, plodna,
ljudi vole kad sam rodna.
ZRNO:
Zrno ja sam, sitno, malo,
al´sam puno ploda dalo.
Iz mene, kroz vitki stas,
Božjom snagom nikne klas.
SUNCE:
S neba plava šaljem toplinu,
da klasje raste u plavu visinu.
I svjetlost ja sam koja gori
da pšenica još brže zori.
KIŠA:
Kiša je šuštavo ime moje.
Marljivo vršim zadaće svoje.
Kapi moje sipe, liju,
a žedna ih zrna piju.
KOMBAJN:
Kad pšenica sazri, zgusti,
u polje se mene pusti.
Ovršim je za par dana
pa ostane slama sama.
TRAKTOR:
Pun pšenice do silosa,
pjevam cestom od ponosa!
SILOS:
A u mene kada dođe,
sva je vlaga brzo prođe.
Osušim je i uredim,
zato svima puno vrijedim.
MLIN:
Mlin me zovu stari naši,
meljem žito − sve se praši!
Brašno crno, meko, bijelo,
oštro, krušno, za grad, selo!
PEKAR:
Brašno stigne i do mene
prosijem ga, mijesit´ krenem.
Vodu, kvasac u njeg stavim,
razne vrsta kruha pravim.
I pecivo slano, slatko...
Jeo bi ih stvarno svatko!
KRUH:
Mene jedeš svakog dana
osnovna sam svima hrana.
Od mog zrna do tvog stola
godine je prošlo pola.
Puno rada, znoja, muke,
dok dođem u tvoje ruke.
Stog´me primi kao dar,
i prinesi na oltar!
Zahvali se Bogu svome
Što te dnevno hrani mnome!
Marijana Andrišek
NEPOZNATE RIJEČI:
sipka – lako se osipa
zipka – krevetić za novorođenče, kolijevka
rahla – lako se kopa i obrađuje
vitak – tanak
sipe – lagano padaju
Zahvalni smo i za plodove jeseni
Čitam i razmišljam
Na jednome se obiteljskom gospodarstvu nalazi pet spremnika u kojima je pohranjeno žito. U svakome se spremniku nalazi različita količina žita.
U spremniku A nalazi se 140 kg žita.
U spremniku B nalazi se 26 kg žita više nego u spremniku označenome slovom A, a u spremniku C 17 je kg žita manje nego u spremniku B.
Spremnik D sadržava 11 kg žita manje nego spremnik A.
U spremniku E čuva se 1 kg žita više od najlakšega među prethodnim spremnicima.
Kakvi su to simboli?
Ekološka je proizvodnja hrane propisana zakonima kojih se proizvođači moraju pridržavati.
Takav uzgoj hrane ima nekoliko važnih karakteristika:
- odgovorno se odnosi prema prirodi, primjerice vodi i tlu
- zabranjuje se primjena umjetnih gnojiva i kemikalija
- plodovi se beru samo kad su zreli, a ostaci se vraćaju natrag u tlo u obliku komposta
- sadržava više vitamina i hranjivih tvari potrebnih našemu organizmu
- potiče razvoj malih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava.
Prije nego što proizvođač prijeđe na ekološki uzgoj hrane, tlo se obično „čisti“ tri godine, a sjeme koje se u njega nakon toga sije također mora biti prirodno uzgojeno.
Ekološki proizvedenu hranu možemo prepoznati po posebnim oznakama.
Pokušaj i ti!
Pokušaj i ti napraviti svoj prvi kruh. Nije teško!
SASTOJCI:
4 čaše (od 2 dl) mekoga brašna
2 čaše mlake vode
1 vrećica suhoga kvasca
1 velika žlica soli
1 žličica šećera
POSTUPAK:
U veću zdjelu stavi brašno, sol, šećer i kvasac i malo promiješaj sve sastojke. Dodaj mlaku vodu. Miješaj drvenom žlicom dok se svi sastojci ne povežu.
Tijesto ostavi 20 minuta. Nakon toga rukama izmijesi tijesto, ne predugo, tek toliko da postane glatko. Ostavi tijesto sat vremena da naraste. Posudu za kruh premaži s malo ulja i u nju stavi tijesto. Razvuci ga da prekriva cijelu posudu.
Ostavi ga još pola sata da se diže. Za to vrijeme prekrij ga čistom kuhinjskom krpom ili prozirnom folijom, kako bi mu bilo toplo.
Zamoli odraslu osobu za pomoć. Pećnicu uključi na 200 °C i pusti da se zagrije. Nakon toga uz pomoć odrasle osobe stavi kruh u pećnicu i pusti da se peče 20 minuta.
Zatim smanji temperaturu pećnice na 160 °C i peci kruh još 20 do 30 minuta.
Pečeni kruh prekrij čistom kuhinjskom krpom i pusti ga da se ohladi, a zatim uživaj u plodovima rada svojih ruku.
Dobar tek!
PPT uz udžbenik (Jesenska razglednica)