Život bića

Živo ili neživo?

Dio prirode (prostor) na kojemu u istim životnim uvjetima žive biljke i životinje zove se stanište. Živa bića koja žive na istom staništu prilagodila su se životnim uvjetima koja na njemu prevladavaju: količini Sunčeve svjetlosti i topline, vodi, tlu i zraku. Živa bića ovise o neživoj prirodi. Zato kažemo da su živa i neživa priroda međusobno povezane.

Živa bića u neživoj prirodi ostavljaju svoj trag. Najvidljiviji su tragovi oni koje ostavlja čovjek. U sljedećemu zadatku razvrstaj tragove koje primjećujemo u prirodi.

Pogledaj film i doznaj koji su dijelovi biljke.

Biljke čine živi dio prirode. Biljke za život trebaju tlo, vodu, svjetlost, toplinu i zrak. Nekim biljkama treba kratko vrijeme da narastu od sjemenke do ploda, a nekima za taj proces treba više vremena.

Neke su biljke u prirodi samonikle, a neke je posadio čovjek. O biljkama koje uzgaja čovjek se brine. Daje im vodu i gnoji tlo, a ako biljke uzgaja u plastenicima, onda im osigurava svjetlost i grije prostor u kojemu se nalaze.

Čovjek biljke uzgaja radi hrane ili kao ukrasne biljke. Velike biljke poput drveća u sparnim ljetnim danima čovjeku daju hlad.

U našoj domovini postoje neke biljke koje su zakonom zaštićene jer su ugrožene i rijetke ili im prijeti izumiranje (potpuni nestanak).

U Republici Hrvatskoj zaštićene su velebitska degenija, runolist, hrvatska perunika, kockavica i mnoge druge biljke.

Što tko jede?

Domaće ili divlje?

Neke životinje čovjek uzgaja zbog koristi. Tim životinjama on zauzvrat daje hranu i sklonište. To su domaće životinje.

Među domaćim životinjama ističu se one koje čovjek jako voli. O njima se posebno brine i uzgaja ih zbog društva. To su kućni ljubimci.

Pogledaj film.

Dijelovi tijela životinja su kao i kod ljudi: glava, trup i udovi. Životinje imaju dva para udova: prednje i stražnje. Udovi im služe za kretanje.

Prostor na kojemu zajedno žive biljke, životinje, gljive i različiti mikroorganizmi nazivamo životnom zajednicom. Životne su zajednice u prirodi: travnjak, šuma, more, rijeka, močvara i dr. Sva živa bića koja žive u jednoj životnoj zajednici međusobno ovise jedna o dugima i o neživoj prirodi (vodi, zraku, tlu, toplini i sl.).

Neke su životinje u našoj domovini zakonom zaštićene jer su ugrožene i rijetke ili im prijeti izumiranje (potpuni nestanak).

U Republici Hrvatskoj zaštićeni su bjeloglavi sup, sredozemna medvjedica, sivi vuk, dobri dupin i mnoge druge životinje.

Ponovi što znaš.

Istraži, potraži, traži...

U našim domovima svakodnevno nastaje velika količina otpada koji se može iskoristiti za dobivanje prirodnoga plodnog gnojiva. To se gnojivo zove humus. Ono nastaje truljenjem ostataka hrane (ostatci voća i povrća, ljuske krumpira, talog kave, usitnjene ljuske jaja), otpadaka iz vrta (pokošene trave, suhog lišća) i vrtne zemlje. Postupak se zove kompostiranje, a prostor (posuda, kanta ili sl.) naziva se kompostište.

Zadatak: izrada mini kompostišta

Postupak: Na dnu veće plastične posude napravi rupe. U posudu stavi sloj suhog lišća, sloj zemlje, otpatke svježeg povrća i voća, sitne grančice, zatim opet sloj zemlje, suhog lišća, otpatke povrća sve dok ne napuniš posudu. Na posudu zalijepi naljepnicu s datumom izrade. Ostavi posudu na sjenovito mjesto (ako je ostavljaš u nekoj prostoriji, stavi podložak ispod nje zbog otjecanja vode). Jednom tjedno provjeri što se događa. Svoja opažanja zabilježi crtežom i opisom.

Proces nastanka humusa je dugotrajan. Za ovo će trebati i do nekoliko mjeseci.

Izrađenim kompostom pognoji zemlju u koju ćeš posaditi biljke.

PPT Energija i živi svijet

PPT Živo ili neživo

PPT Živi svijet - biljke

PPT Život životinja

PPT Živi svijet - vježba