Reljef i zemljovid

Površina Zemlje nije ravna. Na njoj se nalaze udubine i uzvisine.

Sve udubine, uzvisine i ravne dijelove na Zemljinoj površini jednim imenom nazivamo RELJEF.

 

Uzvisine su brežuljci, brda, gore i planine.

Svaka uzvisina ima vrh, padine i podnožje.

 U udubinama se najčešće nalazi voda. Vodene su površine dio reljefa.

Potoci i rijeke teku od izvora do ušća. Njih nazivamo vodama tekućicama. 


Lokve, bare, jezera i močvare ne teku. Njih nazivamo vodama stajaćicama.

Nalazi li se u tvojemu zavičaju koja voda stajaćica ili tekućica?

Kako se zove? 

More je velika slana vodena površina. Kako se zove naše more?

 

Dio kopna uz obalu mora zovemo obala. 


Dio kopna koji je sa svih strana okružen morem nazivamo otok.


Poluotok je dio kopna koji je s tri strane okružen morem.


Manji dio mora uvučen u kopno zovemo uvala.

 

 

Republika Hrvatska bogata je različitim oblicima reljefa. 

Pogledaj slike i opiši reljef koji vidiš.

Zemljovid

Zemljovid ili geografska (zemljopisna) karta umanjeni je prikaz ili slika većega prostora.

 

Kako na papiru može biti prikazan zavičaj ili cijela Republika Hrvatska?

Kao i za izradu plana, za izradu zemljovida zrakoplovi i sateliti snimaju Zemlju. S pomoću dobivenih snimljenih materijala na papiru se prikazuje umanjeni prostor. Taj crtež zovemo zemljovid.

Pri crtanju karte upotrebljavaju se dogovoreni znakovi, a reljef se prikazuje bojama. Svaka boja ima svoje značenje na zemljovidu.

 

Potoci, rijeke, jezera i mora prikazani su plavom bojom.

Zelena boja označava nizinu, žuta brežuljke, a tonovi smeđe gore i planine.

Tamniji tonovi boje znače veću visinu ili dubinu.

Reljef i zemljovid

Reljef

Pogledaj video i nauči.

Površina Zemlje nije ravna. Na njoj se nalaze udubine i uzvisine. Sve udubine, uzvisine i ravne dijelove na Zemljinoj površini jednim imenom nazivamo RELJEF.

Uzvisine su brežuljci, brda, gore i planine.

Svaka uzvisina ima vrh, padine i podnožje.

Usporedi.

Što se događa s vodom u jednom, a što u drugom filmu?

Potoci i rijeke teku od izvora do ušća. Njih nazivamo vodama tekućicama. 
Lokve, bare, jezera i močvare ne teku. Njih nazivamo vodama stajaćicama.

Nalazi li se u tvojemu zavičaju koja voda stajaćica ili tekućica? Kako se zove? 

More je velika slana vodena površina. Kako se zove naše more?

Dio kopna uz obalu mora zovemo obala. 
Dio kopna koji je sa svih strana okružen morem nazivamo otok.
Poluotok je dio kopna koji je s tri strane okružen morem.
Manji dio mora uvučen u kopno zovemo uvala.

Promotri i opiši izgled planine Dinare.

Ponovi.

Zemljovid

Zemljovid ili geografska (zemljopisna) karta umanjeni je prikaz ili slika većega prostora. Na zemljovidu je reljef prikazan bojama.

Kako na papiru može biti prikazan zavičaj ili cijela Republika Hrvatska?

Kao i za izradu plana, za izradu zemljovida zrakoplovi i sateliti snimaju Zemlju. S pomoću dobivenih snimljenih materijala na papiru se prikazuje umanjeni prostor. Taj crtež zovemo zemljovid.
  • Koji zemljovid prikazuje veći, a koji manji dio Republike Hrvatske?
  • Na kojemu zemljovidu možeš jasnije vidjeti njegove dijelove?

Umanjenje koje se primjenjuje pri izradi zemljovida veće je nego pri izradi plana.

Ako je prostor koji se želi prikazati zemljovidom veći, potrebno je više umanjiti. Ako je prostor koji se želi prikazati zemljovidom manji, potrebno je manje umanjiti. Zemljovidi se uglavnom crtaju tako da je sjever gore, jug dolje, zapad lijevo i istok desno.

Istraži, potraži, traži...

Promotri i opiši razne dijelove Republike Hrvatske. Usporedi trenutačni prikaz sa stvarnim tako da uključiš satelitski pogled. Držanjem tipke Ctrl i okretanjem kotačića na mišu možeš povećati i smanjiti prikaz. 

Uoči i zapiši nazive nekih planina, otoka, gradova i rijeka.