Brežuljkasti zavičaj

 

Brežuljkasti zavičaj na karti prikazujemo tonovima žute boje.

Čine ga brežuljci, brda, gore, šume, livade, pašnjaci, oranice, voćnjaci i vinogradi.

 

Brežuljkastim krajem protječu potoci i manje rijeke.

Na nekim mjestima izvire topla, ljekovita voda. 

 

Sela su uglavnom mala i raštrkana po brežuljcima.

Oko kuća se nalaze gospodarske zgrade: štale, svinjci i kokošinjci.

 

Gradovi uglavnom imaju središnji trg oko kojega su smještene važnije ustanove.

Velikih je gradova malo.

 

Naselja su dobro povezana prometnicama.

 

 

 

U brežuljkastome zavičaju ljeta su topla, a zime hladne s puno snijega. Tijekom godine ima dosta kišnih razdoblja.

 

U šumama žive vjeverice, srne, divlje svinje, lisice i fazani.

 

Izgled brežuljkastoga kraja omogućuje bavljenje stočarstvom.

Ljudi uzgajaju krave, svinje i perad.

 

 

Gore i pojedine padine brežuljaka prekriveni su šumom. Prevladavaju šume bukve, hrasta i graba. 


Na oranicama ljudi uzgajaju kukuruz, krumpir i kupus. 

 

Od voća se najviše uzgajaju grožđe, šljive i jabuke. 

Onečišćenje prirode dovelo je do izumiranja raznih biljnih i životinjskih vrsta.

 

Proljetnice su vjesnici proljeća i lijepoga vremena, a čim niknu nakon duge zime dočekamo ih s oduševljenjem. Važno je znati da su to zaštićene biljke.

U brežuljkastome zavičaju možemo vidjeti jaglac, visibabu, ljubicu i šafran.

 

Od životinja su zaštićeni bijela i crna roda, šišmiši i kuna.

U brežuljkastome kraju ima mnogo rijeka, rječica i potoka. 

U brežuljkastome zavičaju poljoprivredni su posjedi mali i raštrkani.

Razvijeno je voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo i ratarstvo.

Najviše se uzgajaju jabuke, šljive, grožđe, krumpir i kupus.

Ratari na malim posjedima uzgajaju kukuruz. 

 

Pašnjaci i livade omogućuju i bavljenje stočarstvom.

Najviše se uzgajaju goveda, svinje i perad. 

Prirodne ljepote brežuljkastoga kraja potiču razvoj turizma. Seoski turizam nudi domaću hranu i boravak na imanju.

Zdravstveni turizam razvija se uz izvore tople i ljekovite vode.  

Brežuljkasti je kraj šumovit pa su razvijeni šumarstvo i drvna industrija.  

Razvijene su i prehrambena i tekstilna industrija koje su uglavnom smještene u gradskim središtima.

Stare građevine nalaze se u prostoru oko nas. To su crkve, dvorci, utvrde, spomenici.

 

Proučavanjem kulturno-povijesnih spomenika zavičaja možemo puno naučiti o načinu života naših predaka. 
Trebamo se brinuti o njima i čuvati ih za potomke.


Koje kulturno-povijesne spomenike svojega zavičaja poznaješ?

Brežuljkasti zavičaj

Zavičaji u našoj domovini

U našoj domovini postoje različiti krajolici koji su prepoznatljivi po posebnostima reljefa, izgledu prirode, izgledu naselja i načinu života ljudi.
Pogledaj videozapis Hrvatske turističke zajednice o prirodnim ljepotama Hrvatske.

Brežuljkasti zavičaj – izgled i reljef

  • Kakav je krajolik prikazan na filmu?
  • Kakav reljef prikazuje?

Naselja u brežuljkastome zavičaju

 

Sela su uglavnom mala i raštrkana po brežuljcima.

Oko kuća se nalaze gospodarske zgrade: štale, svinjci i kokošinjci.

Gradovi uglavnom imaju središnji trg oko kojega su smještene važnije ustanove.

Velikih je gradova malo.

Naselja su dobro povezana prometnicama.

Podneblje i biljni i životinjski svijet

Živimo u području u kojemu se izmjenjuju četiri godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.
Vremenske prilike mijenjaju se kroz godišnja doba i različite su u pojedinim zavičajima. Uobičajena vremenska obilježja godišnjih doba na nekome području zovemo podneblje ili klima. Podneblje se određuje na temelju praćenja vremenskih prilika tijekom mnogo godina. Kao i reljef, podneblje utječe na život ljudi, rasprostranjenost biljaka i životinja.

Temperatura zraka, naoblaka, oborine i vjetar vremenske su pojave. U brežuljkastome zavičaju ljeta su topla, a zime hladne s puno snijega. Tijekom godine ima dosta kišnih razdoblja.

U brežuljkastome zavičaju žive životinje koje su se zbog klime prilagodile ovim prostorima. U šumama žive vjeverice, srne, divlje svinje, lisice i fazani. Izgled brežuljkastoga kraja omogućuje bavljenje stočarstvom. Ljudi uzgajaju krave, svinje i perad.

Gore i pojedine padine brežuljaka prekriveni su šumom. Prevladavaju šume bukve, hrasta i graba. 
Na oranicama ljudi uzgajaju kukuruz, krumpir i kupus. Od voća najviše se uzgajaju grožđe, šljive i jabuke. 

Onečišćenje prirode dovelo je do izumiranja raznih biljnih i životinjskih vrsta. U brežuljkastome zavičaju neke su biljke i životinje zaštićene zakonom. Proljetnice su vjesnici proljeća i lijepoga vremena, a čim niknu nakon duge zime dočekamo ih s oduševljenjem. Važno je znati da su to zaštićene biljke. U brežuljkastome zavičaju možemo vidjeti jaglac, visibabu, ljubicu i šafran. Zaštićeni je životinjski svijet šarolik. Zaštićene su, primjerice, bijela i crna roda, šišmiši i kuna.

 

 

Vode u Hrvatskoj

Vode u brežuljkastome zavičaju

Gospodarstvo brežuljkastoga zavičaja

Ljudi se školuju za razna zanimanja i rade različite poslove. Kažemo da se bave nekom gospodarskom djelatnošću.

Sve djelatnosti nekoga zavičaja čine gospodarstvo toga kraja.

Kulturno-povijesni spomenici

Proučavanjem kulturno-povijesnih spomenika zavičaja možemo puno naučiti o načinu života naših predaka. 
Trebamo se brinuti o njima i čuvati ih za potomke.
U brežuljkastome zavičaju brojni su kulturno-povijesni spomenici. 
Koje kulturno-povijesne spomenike svojega zavičaja poznaješ?
Istraži na internetu, u enciklopedijama, o spomenicima svojega zavičaja.
Izradi plakat o tome i predstavi ga razredu.

Ponovi što znaš o brežuljkastome zavičaju

Istraži, potraži, traži...

Provedi samostalno istraživanje u kojemu ćeš izraditi mali oblak zavičajnih riječi. 

Raspitaj se kako se na zavičajnome govoru kaže:

  • ručnik
  • prozor
  • baka
  • olovka 
  • djevojčica
  • rajčica
  • pjevati.

U alatu WordArt.com zapiši rezultate svojega istraživanja. Ispiši oblak zavičajnih riječi te sve radove prikažite na razrednom panou.