Gorski zavičaj

Gorski je zavičaj dio Republike Hrvatske koji se smjestio između nizinskih i brežuljkastih krajeva na sjeveru i Jadranskoga mora na jugu domovine. Na zemljovidu ga prikazujemo smeđom bojom.

U gorskome se zavičaju nalazi mnogo većih i manjih planina i gora. Najveće su među njima Velebit, Risnjak, Mala Kapela i Velika Kapela. 

U prostoru između planina pružaju se riječne doline. One su plodna područja ovoga kraja. Najpoznatije je Ličko polje i Gacko polje. 

Za reljef gorskoga zavičaja kažemo da je krški. To je kameniti reljef pun pukotina kroz koje voda ponire u podzemlje.

Zbog toga se u prostoru ispod zemlje na nekim mjestima stvaraju špilje koje su zanimljive za proučavanje turistima i znanstvenicima.

Ogoljele površine karakteristične su za planine gorskih krajeva. Nazivamo ih kamenjarom.

U gorskome zavičaju ima malo naselja. Ona su većinom smještena u nižim predjelima. Sela su mala. Smještena su uz rubove polja ili su raštrkana po uzvisinama.

 

Gorski krajevi Hrvatske imaju malo gradova. Najpoznatiji su gradovi Ogulin, Gospić, Otočac i Delnice. 

 

Najviše naselje u Republici Hrvatskoj u kojemu ima stalnih stanovnika nalazi se u gorskome zavičaju, a zove se Begovo Razdolje.

U gorskome zavičaju ljeta su blaga, a zime hladne s dosta snijega. U višim predjelima prevladava planinska klima s oštrim zimama te svježim i kratkim ljetima.

Tla su jako siromašna i na njima najbolje raste šuma. U nižim predjelima raste bukva, jasen i grab, a u višim predjelima šume smreke i jele. Od grmolikoga bilja ovdje raste tisa, borovnica i brusnica.

U šumama gorskoga zavičaja žive vuk, sova, ris i medvjed, a u brzim planinskim potocima živi pastrva.

Vuk je zakonom zaštićen. Većinom živi u čoporu. Zbog proganjanja i ubijanja, vuk se povukao u planine pa živi u udaljenim i nepristupačnim područjima.

Velebitska degenija je biljka niskoga rasta (10 cm). Cvjeta u svibnju i lipnju lijepim žutim cvjetovima. Raste jedino u Hrvatskoj na Velebitu i zato je zakonom zaštićena. 

Rijeke su gorskoga zavičaja brze i kraćega toka. Najpoznatije su rijeke Lika, Gacka, Dobra i Krka. 

Za planinske krajeve karakteristične su rijeke ponornice, poput Krbave i gornjeg toka Dobre. Znaš li kakve su to rijeke ponornice?

U gorskome zavičaju nalaze se najveća prirodna jezera u Republici Hrvatskoj – Plitvička jezera. Sastoje se od 16 međusobno povezanih jezera. Zbog svoje jedinstvene ljepote nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske prirodne baštine.

Poznata su još umjetna jezera Sabljaci (kod Ogulina) te jezero Bajer (Fužine) i Lokvarsko jezero (Lokve).

Vrlo važna gospodarska grana u gorskome zavičaju je šumarstvo. Bogatstvo šuma doprinosi i razvoju drvne industrije koja se smjestila u gradovima Čabru, Delnicama, Ogulinu i Otočcu.

Stočarstvo je najstarija gospodarska djelatnost gorskoga zavičaja. Najviše se uzgajaju ovce, a manje goveda.

Poljoprivreda je slabo razvijena zbog klimatskih obilježja. U proljeće ima dosta mraza, a tlo je slabo plodno. Uzgaja se krumpir, ječam, kukuruz i kupus, a od voća šljive, kruške, jabuke.

Važna gospodarska djelatnost gorskoga zavičaja je turizam.

Znamenitosti gorskoga zavičaja

U našoj domovini ukupno je osam nacionalnih parkova, a od toga su tri smještena u gorskome zavičaju: Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

 

Očuvane su srednjovjekovne utvrde, crkve, kule i stari gradovi. Poznata takva građevina je Sokolac (Brinje).

 

Zbog svježih ljeta i hladnih zima stanovnici gorskoga zavičaja u prošlosti su nosili odjeću od vune. Najpoznatiji je dio odjeće crvena lička kapa. 

 

Poznate povijesne osobe koje potječu iz ovih krajeva su Nikola Tesla, Ante Starčević i Ivan Goran Kovačić.

Gorski zavičaj

Zavičaji u našoj domovini

U našoj domovini postoje različiti krajolici koji su prepoznatljivi po posebnostima reljefa, izgledu prirode, izgledu naselja i načinu života ljudi.
Pogledaj videozapis Hrvatske turističke zajednice o prirodnim ljepotama Hrvatske.

Reljef gorskoga zavičaja

Naselja u gorskome zavičaju

U gorskome zavičaju ima malo naselja. Ona su većinom smještena u nižim predjelima. Gorski krajevi Hrvatske imaju malo gradova. Sela su mala. Smještena su uz rubove polja ili su raštrkana po uzvisinama. Najpoznatiji su gradovi Ogulin, Gospić, Otočac i Delnice. 

Najviše naselje u Republici Hrvatskoj u kojemu ima stalnih stanovnika nalazi se u gorskome zavičaju, a zove se Begovo Razdolje.

Složi slova pravilnim redoslijedom tako da dobiješ naziv grada u gorskome zavičaju.

Podneblje, biljni i životinjski svijet gorskoga zavičaja

U gorskome zavičaju ljeta su blaga, a zime hladne s dosta snijega. U višim predjelima prevladava planinska klima s oštrim zimama te svježim i kratkim ljetima.

Prevladavaju zeleni krajolici. Tla su jako siromašna i na njima najbolje raste šuma. U nižim predjelima raste bukva, jasen i grab, a u višim predjelima šume smreke i jele. Od grmolikoga bilja ovdje raste tisa, borovnica i brusnica.

Životinje koje žive u gorskome zavičaju zbog klime su se privikle na poseban način života na ovim prostorima. U šumama gorskoga zavičaja žive vuk, sova, ris i medvjed, a u brzim planinskim potocima živi pastrva.

Mnoge su biljke i životinje gorskoga zavičaja zakonom zaštićene. Velebitska degenija je biljka niskoga rasta (10 cm). Cvjeta u svibnju i lipnju lijepim žutim cvjetovima. Raste jedino u Hrvatskoj na Velebitu i zato je zakonom zaštićena. Vuk je mesožder jer jede druge životinje. Većinom živi u čoporu. Zbog proganjanja i ubijanja, vuk se povukao u planine pa živi u udaljenim i nepristupačnim područjima.

Vode u gorskome zavičaju

Promet i gospodarstvo

U gorskome zavičaju razvijen je kopneni i zračni promet. Kroz ovaj zavičaj prolaze suvremene autoceste (Rijeka – Zagreb i Split – Zagreb) važne za prijevoz ljudi i robe. Većina je naselja povezana manjim cestama, a neka su povezana i željezničkim prugama. 

Znamenitosti gorskoga zavičaja

U našoj domovini ukupno je osam nacionalnih parkova, od toga su tri smještena u gorskome zavičaju: Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

Očuvane su srednjovjekovne utvrde, crkve, kule i stari gradovi. Poznata takva građevina je Sokolac (Brinje).

Zbog svježih ljeta i hladnih zima stanovnici gorskoga zavičaja u prošlosti su nosili odjeću od vune. Najpoznatiji je dio odjeće crvena lička kapa. 

Poznate povijesne osobe koje potječu iz ovih krajeva su Nikola Tesla, Ante Starčević i Ivan Goran Kovačić.

Ponovimo što smo naučili

Istraži, potraži, traži...

Provedi samostalno istraživanje u kojemu ćeš izraditi mali oblak zavičajnih riječi. 

Raspitaj se kako se na zavičajnome govoru kaže:

  • ručnik
  • prozor
  • baka
  • olovka 
  • djevojčica
  • rajčica
  • pjevati.

U alatu WordArt.com zapiši rezultate svojega istraživanja. Ispiši oblak zavičajnih riječi te sve radove prikažite na razrednom panou.