Primorski zavičaj

Primorski je zavičaj dio Republike Hrvatske koji se prostire uz Jadransko more. Obuhvaća more, otoke i poluotoke te obalu i dio kopna.

U primorskome zavičaju nalazi se mnoštvo većih i manjih otoka, poluotoka, zaljeva i uvala.

Najveći su otoci u primorskome zavičaju Krk, Cres, Brač i Hvar. 

Naši su najveći poluotoci Istra na sjeveru i Pelješac na jugu.

Osim otoka i poluotoka, u ovome zavičaju nalaze se neke od visokih planina. To su: Velebit, Biokovo, Dinara te Ćićarija na sjeveru i Sniježnica na jugu. 

Ogoljele površine karakteristične su za primorske krajeve. Nazivamo ih kamenjarom.

Za reljef primorskoga zavičaja kažemo da je krški.

To je kameniti reljef pun pukotina kroz koje voda ponire u podzemlje. Zbog toga se u prostoru ispod zemlje na nekim mjestima stvaraju špilje koje su zanimljive za proučavanje turistima i znanstvenicima.

U primorskome zavičaju ima mnoštvo naselja. Ona su većinom smještena na obali.

Na obali su se razvili i veći gradovi: Split, Rijeka, Zadar, Šibenik, Makarska, Dubrovnik i dr.

U unutrašnjosti Istre i Dalmacije razvili su se manji gradovi (Knin, Sinj), a sela su raštrkana.

 

Većina gradova ima očuvanu gradsku jezgru s uskim ulicama, kalama i trgovima. Neke su gradske jezgre pod zaštitom UNESCO-a. 

U primorskim krajevima ima malo plodne zemlje. Većinom prevladava crvenica, tlo crvene boje. Pogodna je za uzgoj vinove loze i voća (smokava, maslina i dr.).

Ljeta su vruća i suha, a zime blage i kišovite. Snijeg rijetko pada, osim u planinama. Često pušu vjetrovi bura, jugo i maestral.

U ovim je krajevima više sunčanih dana tijekom cijele godine, a osobito ljeti pa se more zagrije i postane ugodno za kupanje. 

U šumama rastu hrast medunac i bor. Na kamenjarima i uz more raste ljekovita kadulja, mrižica i majčina dušica. Grmolike su biljke lavanda, ružmarin i lovor.

Smilje je grmolika biljka uskih listova i žutih cvjetića. Raste u primorskim krajevima i zaštićena je. Od nje se proizvodi mirisno ulje.

Najpoznatija je ptica primorskoga zavičaja galeb.

Bjeloglavi sup najkrupnija je ptica u ovim krajevima. Gnijezdi se na visokim liticama iznad morske obale Cresa. Zakonom je zaštićen.

 

U primorskome zavičaju žive životinje kojima odgovara topla klima. Neke su od tih životinja gušter, sljepić, poskok, a iz kamenjara se ljeti čuju cvrčci.

U primorskim šumama žive lisica, jež, zec, a povremeno u njih zaluta i medvjed.

Uz obalu žive čagalj i kornjača čančara. U moru su najčešći stanovnici ribe (srdela, tuna, zubatac, oslić), rakovi, školjke (dagnje, periske) i drugi morski stanovnici poput hobotnice, sipe, morske zvijezde i morskog ježa.

Osim mora, u primorskome zavičaju ima mnogo slatkovodnih vodotoka. Rijeke primorskoga zavičaja brze su i kraćega toka.

 

Najpoznatije rijeke u sjevernome dijelu (Istra) su Mirna, Raša i Dragonja. U središnjemu dijelu primorja i na jugu najpoznatije su rijeke Krka, Zrmanja, Cetina i Neretva. 

 

Razmisli o reljefu primorskoga zavičaja i objasni zašto su tekućice u tome zavičaju brze.

Ponornice su rijeke koje jednim dijelom teku površinom kopna, a onda poniru (propadaju) i teku ispod zemlje. 

Najpoznatija je ponornica primorskoga zavičaja Pazinčica. Ona teče duljinom od 18 km te u svojemu toku ponire u Pazinsku jamu koja je spomenik prirode. 

U primorskome se zavičaju nalazi najveće prirodno jezero u Republici Hrvatskoj. To je Vransko jezero kod Biograda na Moru. 

Osim prirodnih jezera, postoje mnoga umjetna jezera. Ona su većinom nastala izgradnjom brana na rijekama radi iskorištavanja snage vode u hidroelektranama. Najveće je takvo jezero Peruča, izgrađeno na Cetini.

Gospodarstvo

Najprometnije putničke morske luke nalaze se u Splitu, Zadru i Dubrovniku. Najviše tereta prođe preko luka u Rijeci, Zadru, Splitu, Pločama i Dubrovniku.

Najpoznatija su brodogradilišta smještena u Puli, Rijeci i Splitu.

Sredozemna klima i crveno tlo pogoduju razvoju vinogradarstva. U primorskim se krajevima uzgaja vinova loza od čijeg ukusnoga grožđa nastaju kvalitetna vina.

Od voća se uzgajaju mandarine, naranče, limune, smokve. Diljem obale uzgajaju se masline čijom preradom dobivamo kvalitetno ulje.

Najvažnija je gospodarska grana u primorskome zavičaju turizam. Topla klima, ugodno more, prirodne ljepote i kulturno-povijesni spomenici privlače mnoge turiste u ove krajeve.

Primorski zavičaj obiluje mnogim znamenitostima.

Razlikujemo prirodne znamenitosti (nacionalne parkove i parkove prirode), kulturno-povijesne znamenitosti (dvorci, utvrde, palače, crkve, stare gradove i sl.) te nematerijalnu baštinu (pjesme, plesovi, igre).

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova. To su zaštićena područja prirode u kojima je sačuvan biljni i životinjski svijet bez utjecaja čovjeka.

Pet nacionalnih parkova nalazi se u primorskome zavičaju: NP Brijuni, NP Krka, NP Kornati, NP Mljet i NP Paklenica. 

Mnoge crkve i utvrde iz ovih krajeva poznate su u cijelome svijetu: crkva sv. Donata u Zadru, Dioklecijanova palača u Splitu, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, amfiteatar u Puli, dubrovačke zidine i mnoge druge.

Viteška igra Sinjska alka potječe iz Sinja. UNESCO ju je uvrstio na popis nematerijalne kulturne baštine.

Poznati tradicionalni ples primorskoga zavičaja je moreška. To je viteški ples s mačevima koji potječe iz 12. stoljeća. Danas se njeguje na otoku Korčuli.

U primorskome zavičaju njeguje se i posebna vrsta pjevanja u skupinama koje se zovu klape. 

Primorski zavičaj

Zavičaji u našoj domovini

U našoj domovini postoje različiti krajolici koji su prepoznatljivi po posebnostima reljefa, izgledu prirode, izgledu naselja i načinu života ljudi.
Pogledaj videozapis Hrvatske turističke zajednice o prirodnim ljepotama Hrvatske.

Reljef primorskoga zavičaja

Naselja u primorskome zavičaju

U primorskome zavičaju ima mnoštvo naselja. Ona su većinom smještena na obali. Na obali su se razvili i veći gradovi: Split, Rijeka, Zadar, Šibenik, Makarska, Dubrovnik i dr. U unutrašnjosti Istre i Dalmacije razvili su se manji gradovi (Knin, Sinj), a sela su raštrkana. Većina gradova ima očuvanu gradsku jezgru s uskim ulicama, kalama i trgovima. Neke su gradske jezgre pod zaštitom UNESCO-a. 

Podneblje, biljni i životinjski svijet hrvatskoga primorja

U primorskome zavičaju ljeta su vruća i suha, a zime blage i kišovite. Snijeg rijetko pada, osim u planinama. Često pušu vjetrovi bura, jugo i maestral.

U ovim je krajevima više sunčanih dana tijekom cijele godine, a osobito ljeti pa se more zagrije i postane ugodno za kupanje. 

U šumama rastu hrast medunac i bor. Na kamenjarima i uz more raste ljekovita kadulja, mrižica i majčina dušica. Grmolike su biljke lavanda, ružmarin i lovor. 

Lavandom se ljudi često koriste kako bi otjerali neželjene kukce iz svojih domova i ormara.

U primorskome zavičaju žive životinje kojima odgovara topla klima. Neke su od tih životinja gušter, sljepić, poskok, a iz kamenjara se ljeti čuju cvrčci. Najpoznatija je ptica galeb. U primorskim šumama žive lisica, jež, zec, a povremeno u njih zaluta i medvjed. Uz obalu žive čagalj i kornjača čančara. U moru su najčešći stanovnici ribe (srdela, tuna, zubatac, oslić), rakovi, školjke (dagnje, periske) i drugi morski stanovnici poput hobotnice, sipe, morske zvijezde, morskog ježa i dr. 

U primorskome zavičaju možemo vidjeti mnoge zakonom zaštićene biljke i životinje. Bjeloglavi sup najkrupnija je ptica u ovim krajevima. Gnijezdi se na visokim liticama iznad morske obale Cresa. Smilje je grmolika biljka uskih listova i žutih cvjetića. Raste u primorskim krajevima i zaštićena je. Od nje se proizvodi mirisno ulje.

Vode u primorskome zavičaju

Promet i gospodarstvo

U primorskome zavičaju razvijen je vodeni, kopneni i zračni promet. Jednim dijelom ovoga zavičaja prolaze suvremene autoceste (Rijeka – Zagreb i Split – Zagreb) važne za prijevoz ljudi i robe. Većina je naselja povezana manjim cestama, a neka su povezana i željezničkim prugama. Morem se odvija promet turističkim brodovima (kruzeri), ali i brodovima za prijevoz tereta. Promotri fotografije i zaključi kojoj vrsti prometa pripadaju.

Znamenitosti primorskoga zavičaja

Sinjska alka hrvatska je viteška igra koja se održava svake godine (nedjeljom) u kolovozu u Sinju kao spomen na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima.

Cilj je igre skupiti što više bodova u tri pokušaja. Alkar jaše na konju u punom trku s potpunom opremom i treba kopljem pogoditi polje unutar koluta koji se zove alka.

Organizirajte razredno natjecanje u dječjoj alki. Alku izradite od kartona, a za koplje vam može poslužiti drška metle. Odredite povjerenstvo koje će bilježiti bodove i na kraju proglasiti pobjednika.

Ponovi što znaš

Istraži, potraži, traži...

Provedi samostalno istraživanje u kojemu ćeš izraditi mali oblak zavičajnih riječi. 

Raspitaj se kako se na zavičajnome govoru kaže:

  • ručnik
  • prozor
  • baka
  • olovka 
  • djevojčica
  • rajčica
  • pjevati.

U alatu WordArt.com zapiši rezultate svojega istraživanja. Ispiši oblak zavičajnih riječi te sve radove prikažite na razrednom panou.