Vode stajaćice

Vode stajaćice su vode koje stoje. To su sve udubine na površini Zemlje koje su ispunjene vodom. Stajaćice mogu biti slana i slatka okusa.

Najmanje su stajaćice lokve. One tijekom godine presušuju. Jedan dio vode upije zemlja, a drugi dio vode ispari i sudjeluje u procesu kruženja vode u prirodi.

Bare su slatke vode stajaćice. Veće su od lokava. Za razliku od lokve, dno je bare obraslo vodenim biljkama, a u njima žive i neke veće životinje.

Močvare su vode stajaćice slatka okusa. Imaju muljevito dno i veće su od lokava. U njima i uz njih raste raznoliko bilje i obitavaju razne životinje. Močvare se obično nalaze u blizini jezera ili rijeka.

Jezera su velike vode stajaćice. Iako je većina jezera slatka okusa, nekoliko ih je na Zemlji u kojima je slana voda.

Jezera mogu biti prirodna ili umjetna. Umjetna jezera nastala su djelovanjem čovjeka radi izgradnje ribnjaka i hidroelektrana.

More je najveća slana vodena površina. Naše se more zove Jadransko more. U njemu živi mnogo biljka i životinja. Sva povezana mora na Zemlji nazivaju se svjetska mora.

Na površini bare i močvare možemo naići na predivan cvijet bijele boje. Uz njega je obično veliki zeleni list okrugloga srcolikog oblika. To je lopoč. Sličan mu je i lokvanj koji ima cvijet žute boje. Uz vode stajaćice često rastu perunika, rogoz i trska.

Najpoznatiji su i najglasniji stanovnici stajaćica žabe. U vodama stajaćicama živi puž barnjak, a česta je i zmija bjelouška. Osim komarca, u ovome području živi i vretence ili vilinski konjic. Od ptica su najčešće čaplja i roda.

Bogat biljni i životinjski svijet u stajaćicama i uz njih čini ovaj prostor posebnim i važnim za čitavu prirodu.

 

Od velike su važnosti umjetna jezera koja su nastala djelovanjem čovjeka. Ona najčešće nastaju pregradnjom rijeka radi izgradnje brane za hidroelektrane. Najpoznatije je takvo jezero Peruča izgrađeno na rijeci Cetini u primorskome zavičaju.

 

Neke vode stajaćice imaju uređena kupališta. Korisne su za vrijeme ljetnih dana jer su tada spas za kupače i izletnike od dnevnih vrućina. 

Vode na Zemlji ima mnogo, no nije sva voda pogodna za uporabu. Razumno korištenje pitkom vodom važno je i dužnost je svakoga čovjeka jer može nestati pitke vode.

Voda se onečišćuje bacanjem smeća i drugih otpadaka u nju ili u njenoj blizini.

Posebno je opasno izlijevanje otpadnih voda iz tvornica i poljoprivrednih postrojenja u jezera, bare i močvare. Tada dolazi do poremećaja prirodne ravnoteže i njihova zagađenja koje predstavlja opasnost za zdravlje stanovništva.

Vode stajaćice

Istražujemo stajaćice

Stajaćice u našoj domovini

Premjesti slova tako da dobiješ nazive poznatih voda stajaćica u našoj domovini.

Živi svijet u stajaćicama i oko njih

U vodama stajaćicama i uz njih žive mnoge biljke koje su se prilagodile ovakvim uvjetima života. Na površini bare i močvare možemo naići na predivan cvijet bijele boje. Uz njega je obično veliki zeleni list okrugloga srcolikog oblika. To je lopoč. Korijen mu je u mulju, dok mu cvjetovi i listovi plutaju po površini. Sličan mu je i lokvanj koji ima cvijet žute boje. Uz vode stajaćice često rastu perunika, rogoz i trska.

Najpoznatiji su i najglasniji stanovnici stajaćica žabe. One jedan dio svojega života provedu u vodi kao punoglavci. Hrane se mušicama, komarcima i drugim kukcima. U vodama stajaćicama živi puž barnjak, a česta je i zmija bjelouška. Osim komarca, u ovome području živi i vretence ili vilinski konjic. Od ptica su najčešće čaplja i roda.

Važnost voda stajaćica i njihova zaštita

Bogat biljni i životinjski svijet u stajaćicama i uz njih čini ovaj prostor posebnim, zanimljivim i važnim za čitavu prirodu.

Od velike su važnosti umjetna jezera koja su nastala djelovanjem čovjeka. Ona najčešće nastaju pregradnjom rijeka radi izgradnje brane za hidroelektrane. Najpoznatije je takvo jezero Peruča izgrađeno na rijeci Cetini u primorskome zavičaju.

Neke vode stajaćice imaju uređena kupališta. Korisne su za vrijeme ljetnih dana jer su tada spas za kupače i izletnike od dnevnih vrućina. 

Za osobne potrebe (piće, kuhanje, higijenske potrebe) svakodnevno se koristimo pitkom vodom koju najčešće dobivamo iz vodovoda. Tom se vodom koristimo i za zalijevanje vrtova, pranje automobila, pranje posuđa i odjeće i sl. 
U skupini osmislite na koji biste način u svojim domovima mogli uštedjeti pitku vodu. Za što je ona nužna za korištenje, a koje bi se aktivnosti mogle odraditi i s vodom koja nije pitka (npr. kišnica)? Svoju ideju razradite i predstavite plakatom, crtežom i opisom.

Ponovi što znaš

Istraži, potraži, traži...

Vodu iz stajaćica ne smijemo piti. U kapljici takve vode nalazi se mnoštvo živih bića koja se mogu vidjeti samo pod mikroskopom.

Ta sitna, oku nevidljiva bića zovu se mikroorganizmi. Oni često mogu biti uzročnici zaraznih bolesti.

Krupnu nečistoću iz vode možemo izdvojiti procjeđivanjem i filtriranjem vode.

Nauči kako izraditi jednostavni pročišćivač.

Materijal i pribor: plastična boca, slamka, vata, pijesak, šljunak, drveni ugljen, daščica, čaša, voda, zemlja (tlo).

Postupak
Uz pomoć odrasle osobe plastičnoj boci odreži dno i na čepu izbuši rupu. Kroz rupu na čepu provuci slamčicu. Bocu okreni naopako. Na otvor slamčice stavi komadić vate. Nakon toga slaži u slojevima debljine 5 cm redom: šljunak pa drveni ugljen i na kraju pijesak koji treba biti debljine 10 cm. Na vrh svega stavi daščicu. U čašu s vodom stavi zemlje i promiješaj. Mutnu vodu polako izlij na daščicu u pročišćivaču.

Promatraj što se događa. Kakva voda izlazi iz slamčice na drugom kraju pročišćivača? Smiješ li piti tu vodu?

Pokus prikaži crtežom i opisom.

Pogledaj film i doznaj više o mikroskopu.

PPT Vode stajaćice