Jadransko more 

Poslušaj zvučni zapis.

Znaš li što proizvodi zvuk koji si poslušala/poslušao?

Gdje se one nalaze?

More je velika slana vodena površina. Sva mora na svijetu zajedno čine svjetska mora.

More je slana i gorka okusa. Slano je jer su u njemu otopljene razne soli iz tla. Sva mora na Zemlji nisu jednako slana.

Osim po slanosti, mora se razlikuju i po prozirnosti i temperaturi vode.

Tijekom dana razina mora nije uvijek jednaka.

More se diže (plima) i spušta (oseka).

Uzrok su plime i oseke privlačne sile Sunca i Mjeseca. Po čemu na gornjoj fotografiji zaključuješ da razina mora nije uvijek jednaka?

Za obalu koja ima puno otoka, poluotoka, uvala, zaljeva i kanala kažemo da je razvedena.

Otok je dio kopna okružen sa svih strana morem. Poluotok je dio kopna koji je s tri strane okružen morem, a samo se jednom stranom drži za obalu. 

 

Zaljev je dio morske površine (vode) koji duboko prodire u kopno. Uvala je vodena površina koja prodire u kopno. Za razliku od zaljeva, uvala je mnogo šira.

Dva su najveća poluotoka Istra (na S) i Pelješac (na J). Veći su otoci Krk, Cres, Brač, Hvar, Mljet, Pag, Rab.

Pronađi ih na zemljovidu.

U prostoru Jadranskoga mora i obale pušu vjetrovi koji uzrokuju valove. Najpoznatiji su vjetrovi u tome području bura, jugo i maestral. 

 

Životinje koje žive uz more su čagalj (sličan vuku), magarac i najpoznatija kornjača koja živi na ovim prostorima, čančara. Galeb je najčešća ptica koja živi uz more i u njemu nalazi hranu.

Uz more raste grmoliko bilje: ružmarin, lovor i lavanda. Neko upotrebljavamo kao dodatak prehrani, a nekim se koristimo u ljekovite svrhe. Na obali mora raste bor.

Najčešće životinje koje žive u moru su ribe. Najpoznatije su ribe Jadranskoga mora srdele i papaline koje žive u jatima.

U Jadranskome moru žive i rakovi (jastog, hlap i škamp), hobotnica, ježinac, meduza i morska zvijezda. 

U moru žive i školjkaši. Najpoznatije školjke koje žive u Jadranu su dagnje i kamenice koje se uzgajaju jer su jestive. Prstaci i periska zakonom su zaštićeni i zabranjeno je njihovo skupljanje.

 

Osim životinja, u moru žive i mnoge biljke koje su se prilagodile ovom staništu.

Zbog slane vode u moru mogu živjeti jedino morska salata, morska trava, jadranski klobučić i slične biljke.

 

Što bi se dogodilo da morsku salatu izvadimo iz mora i stavimo da živi u bistrom planinskom potoku?

 

Jadransko more i obalu uz njega dužni smo čuvati od onečišćenja.

Onečišćenje mora utječe na živi svijet u njemu. Posebno je opasno onečišćenje naftom i uljima.

 

Što će se dogoditi sa životinjama i biljkama u moru ako iz plovila iscuri nafta?

Kako možemo pridonijeti očuvanju morske obale i zaštiti mora?

Jadransko more

Krenimo ususret moru

Pažljivo poslušaj zvučni zapis.

Prostor gdje se dodiruju kopno i more zove se obala. Za obalu koja ima puno otoka, poluotoka, uvala, zaljeva i kanala kažemo da je razvedena.

Naše Jadransko more

Živi svijet u Jadranskome moru i uz njega

Zaštita i očuvanje mora

Jadransko more i obalu uz njega dužni smo čuvati od onečišćenja.

Onečišćenje mora utječe na živi svijet u njemu. Posebno je opasno onečišćenje naftom i uljima.

  • Što će se dogoditi sa životinjama i biljkama u moru ako iz plovila iscuri nafta?
  • Razmisli što bi predložila/predložio prijateljima u razredu kako biste zajedničkim snagama očistili more od takve katastrofe?
  • Kako još možeš pridonijeti očuvanju morske obale i zaštiti mora?

Ponovi što znaš i nauči više!

U sljedećoj igrici moraš prijeći nekoliko razina zadataka. Tek kad točno odgovoriš na sve zadatke na prvoj razini, možeš otvoriti sljedeću. 

Pogledaj filmove, nauči i odgovori. Sretno!

Istraži, potraži, traži....

Provedite u paru jednostavno istraživanje. Posjetite školsku knjižnicu. Zamolite knjižničarku da vam pripremi dvije vrste bilo kojega dječjeg časopisa.
Od svake vrste trebate po četiri primjerka: jedan iz rujna, jedan iz prosinca i po jedan primjerak iz ožujka i lipnja (ukupno trebate imati 8 komada časopisa). Ovo su primjerci časopisa u kojima počinju godišnja doba.

Predmet istraživanja: tekstovi, pjesme i priče o moru u dječjim časopisima.

Pretpostavka: Pretpostavite u kojemu će mjesecu u godini u dječjim časopisima biti najviše tekstova, priča, pjesmica, dječjih radova o Jadranskome moru (ili moru općenito). Objasnite zašto.

Tijek istraživanja: Prolistajte svaki primjerak dobivenoga časopisa i pregledajte sadržaj. Uočite koliko se tekstova o moru pojavljuje u pojedinome primjerku. Prikupite podatke i zabilježite ih u obliku jednostavnoga grafičkog prikaza.

Analizirajte podatke i usporedite ih sa svojom pretpostavkom. 

Izvedite jednostavan zaključak.

Vode - piv

Voda - KZ