Pokretni električni naboji
Metali i električna struja
Bakar je metal kojeg najčešće upotrebljavamo kao električni vodič, izuzev bakra i drugi metali dobro vode struju - zlato, platina, srebro , željezo..
Metali se vežu u obliku kristalne rešetke, što znači da su atomi metala pravilno i gusto raspoređeni. Pri stvaranju kristalne rešetke, neki elektroni iz pojedinih atoma mogu postati "zajednički" atomima u rešetki. Te elektrone nazivamo slobodni elektroni jer se slobodno gibaju unutar metala.
Kod metala oni se nasumično kreču, odnosno nemaju nikakav predodređeni smjer. Kada metal spojimo u strujni krug, izvor počinje djelovati na slobodne elektrone električnom silom te se oni počinju gibati usmjereno od negativnog prema pozitivnom polu.
Pošto slobodnih elektrona ima u prosjeku jednako u svim djelovima vodljive žice, oni se istovremeno pičinju gibati u cijelom strujnom krugu.
Električna struja je usmjerno gibanje električnih naboja unutar vodiča.
Elektroliti
Dodavanjem kuhinjske soli u destiliranu vodu sol se raspada na pozitivne i negativne ione, a destilirana voda postaje električni vodič.
Ilustracija prikazuje dvije elektrode i ione otopljene u vodi. Anoda privlači pozitivne ione, a katoda negativne.
Ioni su nosioci električne struje u tekućinama.
Kod plinova gibaju se i elektroni i ioni. Da zrak može postati vodič vidimo u prirodnoj pojavi munje.
U plinovima i zrakopraznom prostoru elektroni i ioni su nosioci električne struje.
Pojava iskre kod jako naelektriziranih tijela je isto dokaz da zrak može biti vodljiv. Električna struja je količina naboja koji prođe presjekom vodiča u nekom vremenu. Što više naboja prođe u kraćem vremenu to je struja veća.
Oznaka za struju je I, a mjerna jedinca je AMPER oznaka A.
[latex]I=\frac {\Delta{Q}}{\Delta {t}} [A=\frac{C}{s}][/latex]