Informacije na internetu

Informacija je skup znakova koji imaju neko značenje. Ona dobiva vrijednost tek kada je stavljena u kontekst (smisao, cjelina). Cilj je informacije povećati znanje onoga kojemu je namijenjena.

Brzina širenja informacija danas je zahvaljujući internetu gotovo trenutačna. Ako netko objavi neku vijest na drugom kraju svijeta, mi tu objavu vidimo istog trenutka. Informacije su tako postale puno dostupnije.

Pretpostavimo da se, dok si ti na izletu, u tvojem mjestu dogodi manji, gotovo jedva osjetan potres. Neki lokalni portal ili neka osoba putem društvenih mreža može prenijeti informaciju s Hrvatskog zavoda za seizmologiju, no pri prepisivanju podataka može se potkrasti pogreška. Umjesto rečenice: „Kraj je zahvatio potres jačine 1,7 stupnjeva po Richteru”, prenijet će vijest: „Kraj je zahvatio potres jačine 7,1 stupnjeva po Richteru”. Zbog samo dviju zamijenjenih znamenaka može zavladati strah i histerija. Kako bismo to izbjegli, informacije UVIJEK treba provjeravati na više izvora.

Zamislimo situaciju u kojoj ćemo dobiti elektroničku poštu našeg prijatelja iz razreda u kojoj piše da se izlet odgađa. Bit ćemo tužni, nećemo provjeriti dobivenu informaciju i nećemo se pojaviti na dogovorenom mjestu polaska u dogovoreno vrijeme. Ne znajući da je to samo „šala” prijatelja, propustit ćemo izlet. Ta lažna informacija plasirana je namjerno. Ovi primjeri pokazuju zašto ne bismo trebali povjerovati svakoj informaciji koju dobijemo digitalnim kanalima.