Biološka raznolikost
Uvod
Zemlja. Neiscrpan izvor materijala koji znanstvenici proučavaju stotinama godina. Zahvaljujući raznolikosti staništa i različitim klimatskim uvjetima nalaze mnoštvo različitih živih bića. Iako je biološka raznolikost na Zemlji velika, postoje staništa gdje je situacija posve suprotna. Pogledaj!
Usporedi bioraznolikost polja tulipana s Antarktikom. U nekom od predloženih digitalnih alata izradi prikaz životnih uvjeta na staništima po izboru.
Biološka raznolikost
Republika Hrvatska ističe se kao europska zemlja sa zavidnim brojem vrsta u odnosu na svoju površinu. Tako velikom broju vrsta doprinose različiti klimatski uvjeti kao i različita staništa kojima naša zemlja obiluje. Veliko bogatstvo vrsta živih bića na jednom području znači veliku biološku raznolikost (bioraznolikost) toga područja.
Prema svojoj površini Republika Hrvatska ističe se u Europi velikim brojem vrsta.
Velikom broju vrsta doprinose različiti klimatski uvjeti kao i različita staništa.
Veliko bogatstvo vrsta živih bića na jednom području znači veliku bioraznolikost, odnosno biološku raznolikost toga područja.
Nove vrste svakodnevno nastaju ili se tek otkrivaju, a neke postojeće nestaju. Na bioraznolikost utječu mnogi čimbenici poput promjene temperature okoliša i duljine godišnjih doba, onečišćenja staništa i unosa stranih vrsta. Najveći uzrok izumiranja vrsta je nestanak odnosno promjena njihova staništa.
Predloži načine kojima čovjek može smanjiti stopu izumiranja živih bića.
Nove vrste nastaju ili se tek otkrivaju, a neke postojeće nestaju.
Na bioraznolikost utječu mnogi čimbenici kao što su:
- promjene temperature okoliša
- duljine godišnjih doba,
- onečišćenja staništa i
- unos stranih vrsta.
Najveći uzrok izumiranja vrsta je nestanak odnosno promjena uvjeta na njihovim staništima, primjerice nestanak šuma, otapanje ledenjaka i slično.
Klasifikacija i nazivlje živoga svijeta
Svi organizmi koji imaju mnogo zajedničkih obilježja, mogu se međusobno razmnožavati i dati plodno potomstvo čine jednu vrstu. Ljudi su od davnina nastojali svrstati živa bića u određene skupine prema zajedničkim obilježjima kako bi uveli organizacijski sustav za tako veliki broj postojećih vrsta. Kako bi nazivlje živog svijeta u svojoj kompleksnosti ipak ostalo jednostavno, od iznimne je važnosti uvođenje dvoimenog nazivlja ili binarne nomenklature. Učinio je to Carl Linné, između ostalog kako bi spriječio pojavu različitih opisnih imena za istu vrstu.
Pogledaj film Carl Linné da još bolje upoznaš njegov doprinos organizaciji nazivlja živog svijeta.
Odgovori na pitanja:
- Čime se bavio Carl Linné?
- Što znači binarna nomenklatura?
- Na kojem jeziku su nazivi živih bića kojima se koristimo i danas?
Jednu vrstu čine:
- svi organizmi koji imaju mnogo zajedničkih obilježja,
- mogu se međusobno razmnožavati i
- mogu dati plodno potomstvo.
Ljudi su od davnina nastojali svrstati živa bića u određene skupine.
Skupine živih bića ljudi svrstavaju prema zajedničkim obilježjima.
Svrstavanjem se želi uspostaviti organizacijski sustav za veliki broj postojećih vrsta.
Promatranjem vanjske građe organizama moglo se uočiti mnogo poveznica.
Po sličnosti vanjske građe tražila se međusobna srodnost organizama.
Razvoj evolucije i genetike pomogao je određivanju podrijetla i zajedničkog pretka.
Temelje klasifikaciji živih bića dao je švedski prirodoslovac Carl Linné.
Svakoj je vrsti dao znanstveno ime koje se sastoji od dvije riječi.
Takav način imenovanja poznat kao dvoimeno nazivlje ili binarna nomenklatura.
Znanstveno ime vrste piše se na latinskom jeziku.
Postoje situacije kada ni vrsni biolozi ne mogu sa sigurnošću odrediti točnu vrstu nekog organizma. Narodni nazivi za lava, tigra i konja ujedno su i nazivi vrsta. No, naziv za hobotnicu, jelena i hrast naziv je za sistematsku kategoriju iznad vrste. Ukoliko nam je poznat rod, ali ne i vrsta organizma, tada ćemo umjesto riječi koja opisuje vrstu, upisivati samo kraticu – sp. (lat. species – vrsta) koju ne pišemo kosim slovima. Primjerice, Quercus sp. naziv je koji može označivati sve vrste hrasta.
Ako u istom tekstu navodimo latinsko ime neke vrste više puta, tada je puno latinsko ime potrebno pisati samo jednom, na mjestu gdje se prvi puta spominje. Svaki sljedeći put kad je navodimo, možemo skratiti ime roda. Pisat ćemo prvo slovo spomenutog roda prema sljedećem primjeru (Panthera leo L. → P. leo L.). Neke su pak vrste toliko prepoznatljive u svijetu biologije da se često koristi samo kratica roda, kao za vrstu dinosaura T. rex (Tyrannosaurus rex) ili bakterije E. coli (Escherichia coli).
Organizacija živoga svijeta
Sav živi svijet možemo podijeliti na arheje, bakterije i eukariote. Arheje i bakterije su jednostanični organizmi. Njihove stanice nemaju organele pa takve stanice nazivamo prokariotskim stanicama. Eukarioti su naziv dobili po eukariotskim stanicama koje izgrađuju njihovo tijelo. To su stanice čija je unutrašnjost membranama podijeljena na odjeljke koje nazivamo organelima. Središnji organel eukariotskih stanica je jezgra.
Prisjeti se gradiva biologije u osnovnoj školi pa opiši gdje je smješten i kako izgleda nasljedni materijal bakterija.
Eukariote možemo raščlaniti na carstvo protoktista, gljiva, biljaka i životinja. Podjela organizama na carstva u skupini eukariota temeljena je na vrsti i broju stanica koje grade organizam kao i njihovom načinu prehrane.
Sav živi svijet možemo podijeliti na:
- arheje,
- bakterije i
- eukariote.
Arheje i bakterije su jednostanični organizmi.
Arheje i bakterije nemaju organele.
Stanice koje nemaju organele nazivamo prokariotskim stanicama.
Eukarioti su naziv dobili po eukariotskim stanicama koje izgrađuju njihovo tijelo.
Unutrašnjost eurokariotskih stanica membranama je podijeljena na odjeljke.
Odjeljke unutar membrana eukariotske stanice nazivamo organelima.
Središnji organel eukariotskih stanica je jezgra.
Eukariote možemo raščlaniti na carstvo protoktista, gljiva, biljaka i životinja.
Podjela organizama na carstva u skupini eukariota temeljena je:
- na vrsti i broju stanica koje grade organizam kao i
- na načinu prehrane stanica.
Zbog stalnog napretka znanosti sustav biološke klasifikacije podložan je promjeni. Raspravite u razredu o tome.
Pogledaj film Carstva.
Odgovori na pitanja:
- Koja su carstva nabrojena u filmu?
- Koji su organizmi smješteni u prokariote? Koje su im osobine?
- Kojem carstvu pripadaju alge?
Na priloženom interaktivnom elementu možeš proučiti rodoslovno stablo živog svijeta. Koji je zajednički predak svih živih bića?
Kako odrediti pripadnost jedinke određenoj vrsti?
Na svijetu je mnoštvo živih bića. Kad kreneš sutra u školu, pokušaj prebrojiti različite vrste živih bića koje vidiš putem. Je li bilo lako imenovati svaku vrstu? S problemom imenovanja živih bića susreću se znanstvenici već stoljećima. Zato su razvili posebne ključeve po kojima imenuju različita živa bića.
Pogledaj film kako bi ti bilo jasnije. Odgovori na pitanja:
- Što sadrže dihotomski ključevi?
- Možemo li koristiti isti dihotomski ključ kako bismo odredili predstavnika kralježnjaka i predstavnika beskralježnjaka?
Odlično, zar ne? U galeriji slika ćeš pronaći neke od živih bića s kojima si se, barem na slici, susreo i ranije. Vježbaj malo svrstavanje u kategorije pa izdvoji predstavnike ptica, zatim kukaca, sisavaca, biljaka i plošnjaka. Zapiši preostale predstavnike i pokušaj saznati više o njima.
Za kraj...
Gledajući film Pridošlica u zoološkom vrtu nakratko zaigraj ulogu znanstvenika koji pomaže odgonetnuti o kojoj se vrsti radi. Odgovori na pitanja:
- Koja je pitanja važno postaviti kako bismo otkrili kojoj vrsti pripada neki organizam?
- Kojoj vrsti pripada naša pridošlica?
Za domaću zadaću...
Pogledaj priloženi film kako bi se prisjetio zašto sistematiziramo organizme. Odgovori na pitanje:
1. Tko je otac binarne nomenklature?
Izradi tablicu u koju ćeš ispisati osnovne sistematske kategorije na primjeru vrste orangutan.
Zašto sistematiziramo organizme?