Održivost ekosustava
Uvod
Prisjeti se hranidbenih piramida. Kako na ostale organizme djeluje uništenje autotrofnih organizama? Postoje li organizmi na koje to nema nikakav utjecaj?
Ekološke niše
Već si se upoznao s ulogama pojedinih organizama u hranidbenim lancima i mrežama. Neki su organizmi proizvođači, drugi su potrošači itd. Velik je broj različitih vrsta organizama u ekosustavu i oni se često moraju natjecati za istu hranu ili za mjesto gdje obitavaju. Biljke se na isti način natječu za dostupnu vodu u staništu ili svjetlo koje koriste za proizvodnju vlastite hrane. U takvim uvjetima mnoge vrste koje bi se natjecale za istu hranu, specijaliziraju se za pojedine resurse u staništu, što im daje veće šanse za preživljavanje.
Prouči ekološke niše sljedećih vrsta organizama.
Već si se upoznao s ulogama pojedinih organizama u hranidbenim lancima i mrežama.
Neki su organizmi proizvođači, drugi su potrošači itd.
Velik je broj različitih vrsta organizama u ekosustavu i oni se često moraju natjecati za istu hranu ili za mjesto gdje obitavaju.
Biljke se na isti način natječu za dostupnu vodu u staništu ili svjetlo koje koriste za proizvodnju vlastite hrane.
U takvim uvjetima mnoge vrste koje bi se natjecale za istu hranu, specijaliziraju se za pojedine resurse u staništu, što im daje veće šanse za preživljavanje.
Prouči ekološke niše sljedećih vrsta organizama.
Uravnoteženo stanje ekosustava
Ekosustav je uravnotežen ako su hranidbene mreže u njemu stabilne. Veličina pojedine populacije u hranidbenoj mreži ovisi ponajviše o količini dostupne hrane. Svi su članovi u mreži zato ovisni jedni o drugima i promjena veličine populacije jedne vrste može utjecati na veličinu ostalih. Ipak, neke vrste utječu na stabilnost ekosustava više od drugih i mogu poremetiti uravnoteženo stanje ekosustava.
Proces održavanja uravnoteženog stanja u prirodi zovemo homeostaza. Mogući su brojni uzroci takvog gubitka homeostaze, najčešće su to prirodne katastrofe poput požara, poplava ili erupcija vulkana koje u kratkom roku mogu uništiti velik dio staništa. Dugoročni uzroci su većinom klimatske promjene poput promjene temperature ili količine padalina, ali oni mogu biti uzrokovani i ljudskim djelatnostima koje često rezultiraju onečišćenjem okoliša, globalnim zatopljenjem ili istrebljenjem pojedinih vrsta.
Promjene u ekosustavu
Nakon mnogih prirodnih katastrofa stanište postaje djelomično ili potpuno opustošeno. Takvo stanište može biti naseljeno novim vrstama. Nakon vulkanske erupcije ogoljelo će tlo prvo nastaniti pionirske vrste biljaka. Životinje nastanjuju takvo stanište tek kad nova vegetacija primarnom proizvodnjom daje dovoljno hrane za biljojede kojima se dalje mogu hraniti mesojedi. Ovakvi dugotrajni procesi uspostavljanja uravnoteženog stanja zovu se sukcesije, one obično traju desetljećima, no nakon velikih izumiranja tijekom povijesti Zemlje trajali su i do nekoliko milijuna godina. Ukoliko se sukcesija događa na poptuno ogoljelom području kao što je tlo nastalo izlijevanjem lave, ona se zove primarna sukcesija. Ipak, u prirodi su mnogo češće sukcesije koje se događaju na tlu na kojem je već prisutna vegetacija, ali je reducirana uslijed požara, poplave, krčenja ili drugih sličnih događaja. Ovakve sekundarne sukcesije česte su primjerice u mediteranskom područje Hrvatske. Sukcesija završava kad na mjestu makije ponovno izraste šuma hrasta crnike, što ekosustav vrati nazad u uravnoteženo stanje.
Nakon mnogih prirodnih katastrofa stanište postaje djelomično ili potpuno opustošeno.
Takvo stanište može biti naseljeno novim vrstama.
Nakon vulkanske erupcije ogoljelo će tlo prvo nastaniti pionirske vrste biljaka.
Životinje nastanjuju takvo stanište tek kad nova vegetacija primarnom proizvodnjom daje dovoljno hrane za biljojede kojima se dalje mogu hraniti mesojedi.
Ovakvi dugotrajni procesi uspostavljanja uravnoteženog stanja zovu se sukcesije, one obično traju desetljećima, no nakon velikih izumiranja tijekom povijesti Zemlje trajali su i do nekoliko milijuna godina.
Ukoliko se sukcesija događa na poptuno ogoljelom području kao što je tlo nastalo izlijevanjem lave, ona se zove primarna sukcesija.
Ipak, u prirodi su mnogo češće sukcesije koje se događaju na tlu na kojem je već prisutna vegetacija, ali je reducirana uslijed požara, poplave, krčenja ili drugih sličnih događaja.
Ovakve sekundarne sukcesije česte su primjerice u mediteranskom područje Hrvatske.
Sukcesija završava kad na mjestu makije ponovno izraste šuma hrasta crnike, što ekosustav vrati nazad u uravnoteženo stanje.
Eutrofikacija je primjer promjena u ekosustavu uzrokovanih prevelikom količinom dostupnih mineralnih tvari. Uzrokovana je povećanom količinom fosfatnih ili nitratnih spojeva u vodenom staništu, najčešće u jezerima, močvarama i morskim uvalama. Povećana količina ovih nutrijenata je pogodna za razvoj i razmnožavanje planktonskih algi i cijanobakterija koje u kratkom vremenu prekriju površinu vode i onemogućuju fotosintezu zaklonjenih algi koje žive pri dnu. Ovakvo pretjerano razmnožavanje fitoplanktona se naziva cvjetanje.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Pogledaj priloženi video i odgovori na pitanja:
- Koja je važnost pčela za život čovjeka?
- Kakav utjecaj imaju pesticidi na život pčela?
- Što znači da su živa bića međuovisna?
- Zašto je nužno zaštititi prirodu?
Ekološka osvještenost