Utjecaj čovjeka na ekosustave

Pogledaj priloženi video i odgovori:

1. Koje je posljedice na živa bića imao požar u ovoj šumi?

2. Tko je najčešći krivac za požare?

U tijeku je veliko izumiranje organizama, a glavni je uzrok čovjek. Iako su izumiranja prirodna pojava do kojih je dolazilo i prije pojave čovjeka, ovo posljednje izumiranje zabrinjavajuće je upravo zbog toga što mu je glavni uzrok čovjek te bi moglo doći do uništenja života na Zemlji kakav danas poznajemo.

Čovjek svojim djelovanjem onečišćuje zrak, vodu i tlo te tako uništava svoj okoliš i staništa ostalih živih bića. Najveći zagađivači zraka jesu promet, industrija i termoelektrane.

Godine 1987. na međunarodnoj razini usvojen je Montrealski protokol kojim su se države potpisnice obvezale smanjiti emisiju plinova koji uništavaju ozonski sloj. Znanstvenici pretpostavljaju da će se do druge polovine ovoga stoljeća ozonski sloj obnoviti na razinu na kojoj je bio 80-ih godina prošloga stoljeća.

Čovjek onečišćuje prirodu na mnoge načine. Pogledaj neke od njih! 

Tlo je dom brojnim korisnim mikroorganizmima, gljivama, ličinkama brojnih beskralježnjaka, oblićima, gujavicama, kukcima, paucima, ali i kralježnjacima poput krtica. Prisjeti se zašto su gujavice korisne životinje.

Velike količine plastike dospijevaju u slatke vode, mora i oceane gdje također ugrožavaju živi svijet. Jedan od načina smanjenja količine plastičnoga otpada jest recikliranje.

Štetan utjecaj na tlo ima i prekomjerna sječa šuma koja dovodi do erozije (povlačenja) tla jer biljke svojim čvrstim korijenom sprječavaju povlačenja tla do kojega dolazi djelovanjem vode i vjetra. Mjera kojom se može spriječiti erozija tla jest i pošumljavanje koje provodi čovjek.

Pariškim sporazumom iz 2015. godine je dogovoreno da će zemlje potpisnice porast prosječne svjetske temperature pokušati zadržati na razini manjoj od 2 °C. Sporazum donosi i plan značajnoga smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova. S obzirom na najveće izvore stakleničkih plinova, predloži neke mjere kojima bi se smanjilo daljnje otpuštanje tih plinova u atmosferu.

Svjetlosno onečišćenje ima štetan utjecaj na mnoge biljke i životinje, a može uzrokovati i zdravstvene probleme u ljudi jer višak svjetlosti otežava san, a nedostatak sna uzrokuje stres koji oštećuje cjelokupno zdravlje organizma.

Životinje imaju određen dnevni ritam unutar kojega su aktivne i koji određuje kad se hrane, spavaju i razmnožavaju. Aktivnost im ovisi o izmjenama dana i noći, ali i o promjenama duljine dana tijekom godišnjih doba.

Većina zagađenja zvukom uzrokovana je ljudskom aktivnošću, naročito prometom i industrijom. U ljudi buka uzrokuje poremećaje spavanja i stres, a može uzrokovati i oštećenje sluha ovisno o glasnoći i o duljini izloženosti glasnim zvukovima.

Buka i svjetlosno onečišćenje utječu na dnevni ritam pojedinih životinja, remeti im količinu potrebnoga sna i uzrokuju stres koji utječe na zdravlje samoga organizma. Brojne ptice i sisavci zbog takva zvučnog stresa manje su učinkovite u pronalaženju hrane i lovu te u komunikaciji. Ptice pjevice ovise o komunikaciji pjevom, a zbog gradske buke često ne uspijevaju pronaći spolnoga partnera. Neke se vrste prilagođavaju tako da mijenjaju ponašanje pa komuniciraju noću kad je manja buka.

Zelena alga morska salata ukazuje na zagađeno more, a endemska smeđa alga jadranski bračić bioindikator je čistoga mora.

Prirodne katastrofe uzrokuju masovno ugibanje organizama i velike promjene ili potpuno uništenje njihova staništa. Neki od preživjelih organizama prilagođeni su novonastalim uvjetima, a neki, ako je moguće, migriraju na druga područja.

Prisjeti se što su pioniri vegetacije.

Istraži na pouzdanim mrežnim stranicama koji su najčešći uzroci šumskih požara u Hrvatskoj. Predloži načine kojima bi smanjio učestalost požara uzrokovanih nepažnjom čovjeka. U nekom od digitalnih alata izradi letak kojim ćeš educirati javnost o posljedicama koje imaju požari na živa bića u šumama.