Prikaz slika na monitoru i pisaču

Prikaz slike na monitoru

Monitor je izlazna jedinica računala i služi nam za prikaz podataka iz računala u nama razumljivom obliku. Računalo pokazuje podatke u binarnom zapisu. Slike su također pohranjene u binarnom zapisu koje računalo pretvara u niz točkica. Točkice su raspoređene u pravokutnu mrežu. Slika na monitoru se prikazuje brzim redanjem točkica odozgo prema gore i s lijeve na desnu stranu koje su neprimjetne našem oku. Te točkice nazivamo pikselima, a pravokutna mreža je raster. Ovakav način stvaranja slike se naziva rasterska grafika.

Piksel je najmanji element slike na zaslonu monitora.

Razlučivost slike (rezolucija) je broj piksela od kojih se stvara slika. Ona je određena brojem piksela po širini i visini (npr. 1920 x 1080). Broj piksela na monitoru ovisi o vrsti grafičke kartice.

U postavkama možemo lako provjeriti ili promijeniti razlučivost monitora te pronaći informacije.

Provjeri razlučivost na svom računalu.

Crno-bijele slike

Crnu i bijelu boju piksela opisujemo jednim bitom. Crna boja je označena s vrijednosti bita jedan (1), a bijela s nula (0). Računalo za svaki piksel treba upamtiti je li bijel (0) ili je crn (1). Bitmapa je niz bitova koje računalo mora upamtiti za jednu sliku.

Slike u boji

Svaka piksel slika u boji se sastoji od triju podpiksela (boje) koji mogu sjati različitim intenzitetom, a to su crvena, zelena i plava. To su zapravo tri točkice koje je moguće osvijetliti većim ili manjim intenzitetom i tako čine određenu boju. Podpikseli su smješteni vrlo blizu jedan drugome i nevidljivi su ljudskom oku. Broj mogućih nijansi boja je deifiniran pojmom dubina boje. Dubina boje označava realnost prikaza boja na monitoru i digitalnoj fotografiji. Može biti 8-bitna (256 boja), 16-bitna (65 536 boja) ili 24-bitna (do 16.7 milijuna boja). Kvaliteta slike je vezana za dubinu boje, a ona se izražava brojem bita.

24-bitna dubina boje se naziva true color (hrv. istinska boja) jer je dovoljna za realan prikaz boja i omogućuje oko 16 milijuna boja koje ljudsko oko može registrirati.

 

Vektorska grafika

Vektorska grafika je drugi način prikazivanja slike na računalu, a koristi se matematičkim formulama za opisivanje slike pa je za njihovo spremanje potrebno manje podataka. Vektorskim slikama se mogu mijenjati dimenzije bez posljedica na njihovu kvalitetu. Često se upotrebljava za izradu logotipka jer se umanjeni logotipi stavljaju na posjetnice, a uvećani na jumbo plakate. Glavna razlika je ta da rasterske slike koje čine pikseli ne možemo povećavati do beskonačnosti jer gubimo kvalitetu te ćemo tada vidjeti piksele golim okom, a slika će postati kvadratičasta. Kod vektorskih slika nije tako.

Ispis slika na pisaču

Pisači prikazuju sliku rasterski, kao i monitori te je razlučivost važna za kvalitetu sike. Za monitore se razlučivost izražava oznakom PPI (pixel per inch), a za pisače oznakom DPI (dots per inch). DPI predstavlja gustoću točkica na slici, tj. opisuje veličinu najmanje točke koju pisač može ispisati po inču. Ako na istoj veličini papira imamo veći broj točaka po inču, ispis će biti kvalitetniji. Broj DPI oderđuje i veličinu kvalitetnog ispisa.

Ponovimo