Građa Zemlje
Uvod
Od užarenog do Plavog planeta
Nakon nastanka, naš planet nije izgledao kao danas. Bio je užaren i na njemu nije bilo kontinenata, oceana i voda kao danas.
Zemlja se milijunima godina postupno hladila i dobila svoju današnju građu.
Hlađenjem, teže tvari od kojih je Zemlja građena potonuli su u unutrašnjost, a lakše su se zadržale na površini.
Užaren planet → postupno hlađenje → današnja građa Zemlje.
⇓
Teže tvari → tonu u unutrašnjost.
Lakše tvari → zadržavaju se na površini.
Eksperiment - građa Zemlje
Zašto su, prilikom hlađenja planeta Zemlje, teže tvari potonule u unutrašnjost, a lakše ostale na površini?
Dokaži eksperimentom!
Potrebno: čaša s vodom, kamen i pluteni čep.
Postupak:
Izvaži ili procijeni što je teže - kamen ili pluteni čep.
Uroni u čašu s vodom kamen i pluteni čep.
Zaključi:
Koji je predmet potonuo, a koji je ostao plutati na vodi?
Na temelju ovog eksperimenta objasni zašto su teže tvari od kojih je Zemlja građena potonule u unutrašnjost!
Građa Zemlje
Zbog načina hlađenja tijekom davne prošlosti, Zemlja je građena od nekoliko slojeva ili lupina.
Zbog toga kažemo da je Zemlja slojevite (lupinaste) građe.
- Na fotografiji pokaži slojeve od kojih je građena Zemlja!
- Usporedi slojeve - čine li ti se različiti ili imaju slična obilježja?
Struktura Zemlje
Što ima sličnu građu kao Zemlja?
Navedi koji dijelovi breskve, odnosno jajeta odgovaraju pojedinim slojevima Zemlje.
Prisjeti se još nekih namirnica čiju bismo građu mogli usporediti s građom Zemlje!
Naučili smo da najtanji sloj Zemlje, njezina kora, nije cjelovita nego se sastoji od ploča. Na tim se pločama nalaze kontinenti i oceani te se ondje odvija život na Zemlji. U jedinici Litosferne ploče u pokretu otkrij kakve se velike promjene zbivaju na površini Zemlje koja ti se zacijelo čini vrlo mirnom!