Površinski krški reljef
Nastajanje
Površinski krški reljefni oblici nastali su zbog djelovanja vode na vapnenačke stijene. Voda otapa vapnenačke stijene pa nastaju različiti oblici. Najrašireniji krški površinski oblici su: škrape, kamenice, ponikve i polja u kršu.
Površinski krški reljefni oblici nastali su zbog djelovanja vode na vapnenačke stijene. Najrašireniji krški nadzemni oblici su: kamenice, ponikve, škrape i polja u kršu.
Škrape
Škrape su najrašireniji površinski krški reljefni oblici. Nastale su otjecanjem vode po površini vapnenačkih stijena te stoga imaju oblik žljebova. Žljebovi su međusobno odvojeni oštrim vrhovima. Žljebasta udubljenja uglavnom nisu jako duga. Njihova duljina kreće se do nekoliko metara.
Škrape su najrašireniji površinski krški reljefni oblici. Nastale su otjecanjem vode po površini vapnenačkih stijena te stoga imaju oblik žljebova.
Škrape
Kamenice
Kamenice su plitka žljebasta udubljenja u vapnenačkim stijenama. Dubina im je najčešće oko dvadesetak centimetara. Za vrijeme kiša napune se vodom, što dovodi do njihova udubljivanja i proširivanja. Budući da su plitke, kad su napunjene vodom, korisne su divljim životinjama za napajanje.
Kamenice su plitka žljebasta udubljenja u vapnenačkim stijenama. Dubina im je najčešće oko dvadesetak centimetara.
Ponikve
Ponikve su ljevkaste udubine čija je širina i dužina od desetpa sve do nekoliko stotina metara. Mogu nastati na dva načina. Budući da je krš pun šupljina, krovinski dio tih podzemnih šupljina može se urušiti i tako nastaju urušne ponikve. Drugi način nastanka ponikava je kemijsko djelovanje vode na krškim stijenama. Dna ponikava vrlo su često prekrivena crvenim tlom, pa se iskorištavaju za poljoprivrednu proizvodnju. To im daje veliku vrijednost u poljoprivredno siromašnom krškom reljefu.
Ponikve su ljevkaste udubine čija je širina i dužina od deset pa sve do nekoliko stotina metara. Dna ponikava vrlo su često prekrivena crvenim tlom, pa se iskorištavaju za poljoprivrednu proizvodnju.
Ponikve
Polja u kršu
Polja u kršu najveći su krški reljefni oblici. To su ravnice okružene planinama. Ravnice su nastale zbog taloženja materijala koji je nastao djelovanjem vanjskih procesa na stijene. Kroz polja uglavnom protječu tekućice koje u razdoblju kiša poplave polje, a presuše u razdobljima suša. Značenje polja u kršu je veliko, jer je riječ o rijetkim većim prostorima u kršu pogodnima za poljoprivednu proizvodnju u većim količinama. Budući da su polja plodna, naselja su izgrađena na rubovima polja.
Polja u kršu najveći su krški reljefni oblici. To su ravnice okružene planinama. Ravnice su nastale zbog taloženja materijala. Imaju veliko značenje jer su pogodna za poljoprivrednu proizvodnju.
Razgledaj panoramu grada Imotskog, koji se smjestio u Imotskom polju. Opiši međuovisnost reljefa i naseljenosti!
Izradi sam!
Živiš li u području krškog reljefa, uzmi fotoaparat u ruke i kreni istraživati! Istraži svoju okolicu i pronađi što više krških reljefnih oblika. Fotografiraj ih te izradi svoju fotogaleriju koju ćeš prezentirati svojim prijateljima u razredu.