Sonata

Uvod

Sudjelujući u sljedećim aktivnostima saznat ćeš zašto se sonata smatra jednom od najutjecajnijih instrumentalnih glazbenih vrsta u povijesti glazbe. Koje su tvoje asocijacije na pojam sonata? Znaš li uz kakvu se glazbu i koje izvođačke sastave najčešće veže pojam sonata tijekom glazbene povijesti? 

Poslušaj videozapise i usporedi svoja razmišljanja o pojmu sonata s obilježjima skladbi.

Usporedi skladbe s obzirom na ugođaj i raspoloženje koje izaziva u tebi. Koja te je više zaintrigirala? Obrazloži. Kakve asocijacije imaš dok slušaš pojedinačnu skladbu? Opiši.

Koja značenja skriva pojam sonata?

Prolistaj kartice i ukratko se upoznaj s razvojem sonate kao glazbene vrste.

Barokna sonata

Poslušaj videozapise i upoznaj obilježja barokne sonate.

Barokne su sonate nazive dobile prema ulozi koju su imale u društvenom okružju te izvođačkom sastavu. Tako su crkvene sonate bile namijenjene namijenjene izvođenju u crkvenim prostorima.

S druge strane, dvorska je glazba bila namijenjena muziciranju podjednako profesionalnih i amaterskih glazbenika, bogatih građana i plemstva u njihovim domovima i kraljevskim palačama.

Većina baroknih sonata skladana je za malu skupinu svirača: jednog (solosonata) ili dvoje solista uz pratnju bassa continua (triosonata). U izvedi solosonate i triosonate u pravilu sudjeluje više od jednog ili troje glazbenika. Naime solistu / soliste je pratio basso continuo. Broj glazbenika u bassu continuu mogao je varirati, kao i sastav glazbala.

Scarlattijeva sonata

Skladbe za čembalo, koje je sam skladatelj nazvao Esercizi (tal. vježba) postale su tijekom povijesti poznate kao Scarlattijeve sonate. Kako je Domenico Scarlatti (1685-1757) proširio okvir baroknog dvodijelnoga oblika, uvođenjem druge teme u svoje sonate, i postavio temelje bitematičnosti sonatnog oblika upoznaj u odlomku Sonatni oblik (unutar jedinice Simfonija). 

Poslušaj dvije izvedbe Scarlattijeve Sonate u g-molu K.476. Usporedi izvedbe prema dojmu i glazbenim obilježjima te obilježjima glazbala na kojima su skladbe izvedene (tempo, dinamika, način izvođenja, kvaliteta tona dobivena na pojedinom glazbalu i sl.). Zaključke prokomentiraj s prijateljima u razredu.

Klasicistička sonata

U razdoblju su klasicizma najpopularnije sonate bile namijenjene izvođenju na glasoviru, ali i za primjerice violinu, franuski rog, violončelo ili neko drugo glazbalo uz pratnju glasovira.

U pretklasicizmu se među skladateljima glasovirske sonate ističe Carl Philipp Emanuel Bach (1714-1788), jedan od sinova velikog Johanna Sebastiana. On ustaljuje broj stavaka sonate na tri, osim toga prve stavke sonate koncipira ponekad kao barokni dvodijelni oblik, a ponekad kao sonatni oblik.

Joseph Haydn (1732-1809) i osobito Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791) ustaljuju klasicističku sonatu i daju joj konačnu strukturu. Vrhunac ova glazbena vrsta doživljava u djelima najmlađega klasičara, Ludwiga van Beethovena (1770-1827). Beethovenove 32 glasovirske sonate često nazivaju Biblijom za pijaniste i obavezni su dio repertoara svih profesionalnih pijanista.

Saznaj jesu li tehničke mogućnosti glasovira bile jednake u Mozartovo i Beethovenovo vrijeme. Iz kojih glazbala s tipkama se razvija glasovir iz razdoblja klasicizma, odnosno moderni glasovir. Istraži razvoj glasovira.

Poslušaj videozapise i upoznaj obilježja klasicizma i oblikovnu strukturu klasicističke sonate na primjeru Sonate za glasovir u G-duru br. 10, op. 14. br. 2 Ludwiga van Beethovena.

Već je u uvodnom dijelu jedinice rečeno da je poznavanje sonate ključno za poznavanje drugih cikličkih instrumentalnih vrsta. Usporedi svoja razmišljanja o ovoj tezi s razmišljanjima nakon riješenih zadataka u odlomku. Prisjeti se što znaš o poretku stavaka u simfoniji i ostalim vrstama klasicističkog instrumentalnog ciklusa.

Romantička sonata

Romantički skladatelji preuzimaju postojeće oblike klasicizma dajući im osobni pečat, povezuju stavke zajedničkom temom, glazbenim mostom, mijenjaju uobičajeni raspored, proširuju oblike uvodom ili s ih druge strane reduciraju. Tako i Beethovenove skladbe, zreloga i kasnoga razdoblja stvaralaštva, naznačuju svu raskoš i neobuzdanost izraza romantičkih skladatelja nasuprot uravnoteženosti i galantnosti klasicizma.

Poslušaj videozapise i usporedi prema obilježjima stila.

Poslušaj videozapis.

Usporedi skladbe prema dojmu i glazbenim obilježjima. Koja opća obilježja romantizma uočavaš u ovim skladbama? Objasni.

Sonate mogu imati i programski karakter. Takav je i primjer jednostavačne Dante sonate (Après une lecture du Dante: Fantasia quasi Sonata - Nakon čitanja Dantea: Fantazija poput sonate) Franza Liszta (1811. – 1886.). Program djela je nadahnut Božanstvenom komedijom, najpoznatijim djelom Dantea Alighierija.

Sonata 20. stoljeća

U stvaralaštvu skladatelja 20. stoljeća zamjećuje se pluralizam u pogledu stilskih obilježja, glazbene građe, tehnika skladanja i oblikovanja djela te zahtjeva u izvođenju koje skladatatelji stavljaju pred izvođače. Dok pojedini skladatelji nadahnuće pronalaze u stilovima prošlosti, drugi traže nove načine izražavanja. Koja obilježja glazbe 20. stoljeća prepoznaješ u videozapisima?

Služeći se digitalnom aplikacijom, saznaj zanimljivosti o skladateljima slušanih djela.

Provjeri znanje