Dinamika
O jakosti
Izlazak sunca. Promjene se u prirodi rijetko događaju naglo. Izlazak sunca je pojava postupnoga prelaska noći u dan.
Čili su papričice jako ljute. Jačina ili intenzitet, značajka je okusa, osjećaja, pojava, boja, mirisa i događaja.
Ubod komarca male je jakosti pa ga najčešće niti ne osjetimo.
Koliko je što jako u umjetnosti
Dinamika
Jačina izvedbe glazbenoga djela zove se dinamika.
Glazbeno se djelo može izvoditi glasno - forte (oznaka f) ili tiho - piano (oznaka p).
Dinamika se u glazbenom djelu može i ne mora mijenjati. Promjena se dinamike može dogoditi naglo ili postupno.
Postupno glasnije izvođenje glazbenog djela zove se krešendo (crescendo), a postupno tiše izvođenje zove se dekrešendo (decrescendo).
Prolazak motocikla. Zvuk se postepeno pojačava i stišava što znači prolazak motocikla.
Promjene dinamike su u ovoj skladbi vrlo česte. Skladatelj vrlo često upotrebljava krešendo i dekrešendo.
Velika je razlika u glasnoći između dinamike piano i forte. Skladbu možemo izvesti i srednje tiho - mezzopiano (oznaka mp) i srednje glasno - mezzoforte (oznaka mf).
Putovanje kroz vrijeme
Iako bilježenje dinamike u djelima klasične glazbe počinje tek na prijelazu renesanse i baroka, dinamika prirodno postoji u izvođenju glazbe s obzirom na izvođački sastav i broj izvođača.
Skladatelji su se služili dinamikom kako bi dočarali određeni efekt. Jedan takav primjer je i skladba Eco (Jeka) Orlanda di Lassa iz razdoblja renesanse. Skladatelj je rabio dvozbori stil kako bi ostvario dojam jeke.
Orlando di Lasso dvozborni je stil preuzeo od skladatelja tzv. Venecijanske škole. Skladatelji bazilike Sv. Marka u Veneciji iskoristili su činjenicu da bazilika ima dva pjevačka kora koji su smješteni jedan nasuprot drugom. Zbog razmaka između korova zvuk je kasnio i bilo je teško uskladiti pjevanje razdvojenih zborova. Skladatelji poput Adriana Willaerta, maestro di cappella iz baziike sv. Marka 1540-ih, počeli su pisati skladbe u kojima bi suprotstavljeni zborovi pjevali uzastopne, često kontrastne fraze. Stereo efekt postao je popularan te su uskoro i drugi skladatelji oponašali tu ideju i u drugim velikim katedralama Italije.
Giovanni Gabrieli, orguljaš bazilike sv. Marka i glavni skladatelj, prvi je počeo određivati i bilježiti dinamiku i razvijati efekte "odjeka" po kojima je postao poznat.
U skladbama skladatelji rabe kontrastnu dinamiku - tiho i glasno. Takvu praksu nastavili su i skladatelji u razdoblju baroka i zove se plošna dinamika.
Iako dinamika nije bila uvijek označena, glazbeni stil baroknog razdoblja nalagao je određeno izvođenje dinamike.
Pred kraj baroka dvorski orkestar u Mannheimu pod ravnanjem Johanna Stamitza izvodio je glazbena djela obogaćena novih efektima s područja dinamike - iznenadni krešendo cijelog orkestra i dekrešendo.
Skladatelji klasicizma išli su korak dalje pa su počeli rabiti nagle dinamičke kontraste koji su zvučali vrlo dramatično.
Razdoblje romantizma karakteriziraju česte izmjene dinamike unutar sve manjih glazbenih cjelina - motiva i fraza.
I kada se činilo da su sve mogućnosti dinamike iscrpljene, skladatelji 20. stoljeća dosjetili su se još nečega - svakom tonu dodijeliti drugačiju dinamiku!
Poslušaj videozapis. Čuješ li promjenu dinamike kod svakog tona?
Istraži
Je li barokni piano jednako tih kao i današnji piano? Koliko je glasan bio Mozartov forte?
Pogledaj ilustraciju i usporedi glasnoću glazbe različitih stilskih razdoblja.
Glazbala su se vremenom mijenjala i usavršavala. Tehnika gradnje i sviranja glazbala znatno je utjecala na glasnoću glazbala.
Poslušaj videozapise. Usporedi skladbu sviranu na autentičnom, povijesnom i suvremenom glazbalu.
Koristeći se Digitalnim glazbenim laboratorijem istraži dinamiku na raznim glazbalima.
Za znatiželjne
Nagle i kratke izmjene dinamike su posebno privlačne i zanimljive.
Pogledaj video-isječke i odredi postoje li dinamički naglasci.
Razmisli
Svakodnevno izražavamo različite osjećaje.
Jesu li svi osjećaji jednako jaki? Možeš li kontrolirati svoje osjećaje, npr ljutnju da spriječiš neprimjereno ponašanje?
I dodir ima svoju jačinu. Lagani dodir je ugodan dok udarac boli. Misliš li da je u redu nekoga udariti u šali?