Simfonija

Uvod

Iz sjaja zanosa puštam melodiju. Idem za njom. Bez daha je sustižem. Ona se ponovno otima i leti, nestaje, tone u kaos raznovrsnih emocija. Ponovno je hvatam, držim je, prigrlim je s radošću, množim je modulacijama i, na koncu, prvom temom odnosim slavodobitnu pobjedu. U njoj je čitava simfonija.

Ludwig van Beethoven

U kakvo te raspoloženje uvode skladbe? Koja skladba pobuđuje više različitih emocija kod tebe?

Mali projektni zadatak

Potraži dodatne informacije o skladbi koja te se najviše dojmila. Istraži glavnu ideju kojom se skladatelj vodio pri stvaranju djela.

Što ga je inspiriralo i potaknulo na stvaranje tog djela? Jesu li to stihovi pjesme, mitovi, povijesni ili događaji iz svakodnevice?

Rezultate prezentiraj razredu željenim digitalnim alatom.

Koja značenja skriva pojam simfonija?

U staroj Grčkoj, u doba Antike, podrijetlo pojma simfonija krije se u grčkoj riječi

συμφωνία (sinfonia), koja znači suglasje ili sklad zvukova.

U srednjemu se vijeku naziv simfonija rabi za različita glazbala.

U 16. i 17. stoljeću se simfonijom nazivaju pojedina vokalno-instrumentalna djela.

Opere 17. i 18. stoljeća započinju orkestralnim uvodom koji nosi naziv sinfonia.

Od 18. stoljeća nadalje, simfonija je višestavačna instrumentalna vrsta skladana, u pravilu, za simfonijski orkestar.

Mnoga značajna glazbena ostvarenja skladatelji klasicizma, romantizma i 20. stoljeća oblikovali su u višestavačnim instrumentalnim vrstama: simfoniji, sonati, koncertu i gudačkom kvartetu.

Instrumentalne vrste - simfonija, sonata i komorne vrste u pravilu su četverostavačne. Izuzetak je koncert, koji od baroka do sadanašnjih dana zadržava trostavačnost.

Jesi li ikada poslušao sve stavke nekog višestavačnog djela? Možeš li steći predodžbu cijeloga glazbenoga djela dužega trajanja, ako čuješ samo jedan njegovi dio? Usporedi to sa slaganjem puzzli ili čitanjem knjige. Obrazloži svoj odgovor i navedi slične primjere.

Kneževa je bilo i bit će, Beethoven je samo jedan.

Ludwig van Beethoven

Morao sam skladati simfoniju kojom bih otvorio Concert spirituel … simfonija je počela i odmah u sredini, u pravom Allegru bila je pasaža za koju sam znao da će sve pridobiti. Slušatelji su bili njome oduševljeni – uslijedio je veliki pljesak. S oduševljenjem je dočekan i Andante. Uslijedio je zadnji Allegro. Budući da sam čuo da ovdje sva Allegra počinju unisono, započeo sam s dvjema violinama u pianu. Uslijedio je forte. Kao što sam očekivao, slušatelji su kod piana učinili ššš, a kad su čuli forte odmah su zapljeskali ….

Iz Mozartovog pisma ocu Leopoldu, u kojem piše o uspješnoj premijeri "Pariške simfonije", 03. srpnja 1778., Pariz

Tko izvodi simfoniju?

Saznaj zanimljivosti o mehaničkom klaviru.

Poslušaj videozapise i opiši raspoloženja u koja te uvode sljedeće skladbe. Svoje asocijacije izrazi riječima ili pokretima. Usporedi početak prvoga stavka obje simfonije i opiši svoja zapažanja.

Za radoznale

Poslušaj glazbu na početku (0:00 – 0:13) animiranog filma Štrumpfovi i odredi je li tema preuzeta iz simfonije Borisa Papandopula ili Franza Schuberta?

Zapjevaj i zasviraj

... Najvećom ljudskom vrlinom smatram onu koja čini čovjeka boljim. Gdje nađem dobre ljude, našao sam svoju domovinu.

Ludwig van Beethoven

Simfonija je, u pravilu instrumentalno glazbeno djelo namijenjeno orkestru. Tijekom glazbene povijesti pojedini su skladatelji ipak željeli dodatno obogatiti zvuk orkestra novim zvukovnim bojama ljudskih glasova. Prva je takva simfonija bila Simfonija br. 9 u d-molu, op. 125 Ludwiga van Beethovena.

Zasviraj kuhačama po loptama

Simfonija br. 5 u c-molu, op 67 Ludwiga van Beethovena naziva se Sudbinska, jer je nastala u teškom razdoblju njegova života kad je skladatelj spoznao da trajno gubi sluh. Navodno je Beethoven motiv početna četiri tona opisao riječima: Tako sudbina kuca na moja vrata.

Prva simfonija hrvatskoga skladatelja

Istraži u čemu je značaj Luke Sorkočevića, dubrovačkoga plemića i diplomata, koji se bavio glazbom amaterski, za kontekst hrvatske i europske glazbene kulture 18. stoljeća? Koliko je Sorkočević bio suvremen u svojim skladateljskim ostvarenjima?

Istraži životopis i stvaralački opus i drugih hrvatskih skladatelja toga vremena: Julija Bajamontija, Amanda Ivančića, Ivana Jarnovića. Objasni značaj njihova stvaralaštva za hrvatsku glazbenu kulturu.

Rezultate istraživanja prezentiraj u razredu željenim digitalnim alatom.

U 20. stoljeću simfonija je i nadalje višestavačna glazbena vrsta namijenjena sve bogatijem sastavu orkestra.

Dio se skladatelja u svome stvaralaštvu vraća uzorima iz prošli glazbenih razdoblja, dok dio traži nove načine glazbenoga izraza.

Poslušaj skladbe hrvatskih autora. Istraži zanimljivosti o skladateljima, njihovu životu i opusu na mrežnim stranicama služeći se digitalnom aplikacijom. Rezultate pretrage prezentiraj razredu.

Poslušaj, opiši, istraži, obrazloži

Glazba dvadesetoga stoljeća obiluje novim zvukovnim bojama uporabom elektroničkih, digitalnih i tradicijskih glazbala.

Poslušaj preporučene videozapise. Potraži na mrežnim stranicama dodatne informacije o preporučenim skladbama. Napravi i vlastitu playlistu simfonija skladanih za neuobičajene izvođačke sastave i glazbala ili neuobičajenog konteksta same izvedbe.

Provjeri znanje