Svečane su pjesme skladane i izvođene još u starome vijeku. U 19. stoljeću, u razdoblju romantizma, glavni stvaralački poticaj i procvat svečanih pjesama donose nacionalni pokreti diljem Europe.
Rodoljubne ideje i osjećaje proizašle iz nacionalnih pokreta uzrokuju nastanak brojnih amaterskih društava i procvat amaterskoga zborskog muziciranja. Taj interes ne jenjava ni u današnje vrijeme.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima, upoznat ćeš vrste i namjenu svečanih pjesama.
Himna
Pojam himna (grč. pjesma, hvalospjev) u antičkoj Grčkoj označavao je svečani napjev u čast bogovima, herojima. Izvodio se kao žrtveni napjev, a bio je praćen plesom. Sačuvani su zapisi himni posvećenih Apolonu, Muzi, Suncu i Nemezi.
Poslušaj skladbe i promisli o pitanjima. Zaključke raspravite u razredu.
Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko, širom svijeta i sretao sretne Rome
O, romski ljudi, o, romska djeco, o, Romi, gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih putova.
I ja sam jednom imao veliku obitelj, ali ih je crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta, tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi, uspjet ćemo u našim naporima.
Žarko Jovanović: Đelem, đelem
Vatrogasci! Braćo mila zapjevajmo u sav glas: glasnica nam pjesma bila, da smo četa svim za spas.
Vatru gasi, brata spasi, to je našeg društva zov, kad se požar nam doglasi, eto nas na plamni krov.
Što si čovjek trudom steče il' djedova mu je dar, sve bit može kratke sreće za čas postat ugljen žar.
Tako nesta mnogo blaga i zavlada jad i glad toga nema, braćo draga, gdje junački naš je rad.
Vatru gasi, brata spasi, to je našeg društva zov, sve steć može ma suzdasi, al' ne može život nov.
Vatru gasi, brata spasi, to je našeg društva zov, to je društva zov!
Sdružismo se, hvala Bogu; u vještačkom radu svom, bratu otrt suzu mnogu, spasit život, spasit dom,
dizat blago domovini, činit milom rodu glas, u blizini i daljini požar gasit, evo nas.
Vatru gasi, brata spasi, to je našeg društva zov!
Dizat blago domovini, činit milom rodu glas,
u blizini i daljini požar gasit evo nas.
Gjuro Stjepan Deželić, 1898.
Himna je svečana pjesma koja simbolizira pojedinu državu, narod ili skupinu. Izvodi se u svečanim i službenim prigodama.
Istraži koje su najstarije državne himne. Kada su nastale i u kojim okolnostima?
Himna je reprezentativna pjesma koja simbolira određenu državu, narod ili skupinu. Izvodi se u svečanim i službenim prigodama.
Poslušaj videozapise. Zastave će ti pomoći u prepoznavanju instrumentalnih izvedbi državnih himni. Usporedi tempo i glazbeni metar u skladbama.
Oda
Oda je čest lirski oblik pjesme prisutna u svim povijesnim razdobljima. Zajednička je značajka svečani ugođaj i posveta osobama, događajima i temama (ljubav, domovina i sl.) vrijednima poštovanja.
Značajke su ode svečani ugođaj i posveta osobama, događajima i temama (ljubav, domovina i sl.) vrijednima poštovanja.
Poslušaj odabrane primjere.
Hijeronu iz Etne
Zlatne žice boga nam Apolona i plavokosih muza!
Plesom slave početak i svak vas sluša.
Na zvuk vam pjevači paze svi,
Kad zvuci pjesme vam prve jeknu i pjev na kolo zovnu.
Gasite samu strijelu, munju, iskru vječitu.
Zeusu gle na žezlu drijema orao, kralj svih ptica
i krivokljuna mu glava maglicom ovijena...
Sačuvane su 44 ode kojima je Pindar veličao pobjednike igara.
Oda radosti jedna od najpoznatijih oda, tekst je napisao njemački književnik Friedrich Schiller. Ludwig van Beethoven je podržavajući ideje o bratstvu, jednakosti i slobodi ove stihove ugradio u četvrti stavak Simfonije br. 9 u d-molu. Iako je simfonija do tada bila instrumentalna vrsta, Beethoven ju je obogatio bojama ljudskih glasova i stvorio veličanstveno djelo koje diljem svijeta ujedinjuje ljude u zajedničkom muziciranju.
Zapjevaj prateći tekst u videozapisu od 10:00-11:03.