Sistematika živoga svijeta
Potaknimo znatiželju...
U svojoj novoj kući imaš priliku urediti svoj vlastiti walk-in ormar. Koliko kategorija ti je potrebno za tvoju odjeću? Planiraš li odvajati ljetnu i zimsku odjeću? Što s obućom? Torbama? Zašto se uopće toliko trudiš?
Uvod u sistematiku
Razvrstavanje (klasifikacija) pripadnika živoga svijeta započinje u antičkoj Grčkoj kad su se organizmi razvrstavali na temelju opasnosti za ljude. Sve do 18. stoljeća klasifikacija organizama nije bila razrađena ni uniformna za sve znanstvenike.
Tada Carl von Linné uvodi niz pravila kojima se regulira imenovanje i klasifikacija živih bića.
Razlikujemo sistematiku i taksonomiju. Sistematika je grana biologije koja se bavi imenovanjem vrsta, njihovim razvrstavanjem i proučavanjem evolucijske povezanosti. Taksonomija je dio sistematike koji se bavi imenovanjem i razvrstavanjem vrsta.
Linné je postavio temelje sistematike i taksonomije i tih se pravila držimo i danas. I sistematika i taksonomija fokusiraju se na pojam vrste koja danas ima mnogo različitih definicija i središte je rasprava i polemika znanstvenika.
Živi se svijet na najvišoj razini dijeli na tri domene: arheje, bakterije i eukariote. Domene arheja i bakterija sadrže samo jedno carstvo istoimenoga naziva: cartsvo arheja i carstvo bakterija. Domena eukariota dijeli se na četiri carstva: biljke, životinje, gljive i protoktiste. Na slici u nastavku prikazana je podjela živoga svijeta popularno zvana stablo života. Klikom na sliku dobit ćeš jasniji, uvećani prikaz.
Dvoimeno nazivlje (binomna nomenklatura)
Taksonomija je uvela svojevrsni red u biologiji da bi se znanstvenici mogli lakše sporazumjeti. Svakoj se vrsti dalo jedno uniformno ime neovisno o njezinu narodnom imenu. Za potrebe imenovanja upotrebljavaju se dvije sistematske kategorije: rod i vrsta. Linné je takvo imenovanje nazvao dvoimeno nazivlje ili binomna nomenklatura. To je sustav imenovanja organizama na latinskome jeziku gdje se ime sastoji od dviju riječi od kojih prva predstavlja ime roda, a druga ime vrste. Na kraju imena dodaje se prezime znanstvenika koji je opisao vrstu i godina opisa, što obično izostavljamo osim u znanstvenim publikacijama.
U određenim slučajevima opisuju se i podvrste čije se latinsko ime unosi u dvoimeno nazivlje. Klikni na sliku i saznaj kako se to čini.
Podvrstu čine jedinke iste vrste koje se nalaze izolirane jedne od drugih, stoga se ne razmnožavaju međusobno i poprimaju nove osobine po kojima ih razlikujemo.
Na primjeru lava možemo upoznati njegove najznačajnije podvrste, a to su sjevernoafrički i južnoafrički lav:
- sjevernoafrički lav jest Panthera leo ssp. leo
- južnoafrički jest Panthera leo ssp. melanochaita.
Primjećuješ li nešto novo u imenu? Osim treće riječi na latinskome jeziku, obično se navodi skraćenica ssp. (sub species), što znači podvrsta.
Još jedan česti dodatak imenovanju možemo pronaći u biljaka kad imenujemo kultivare. Kultivari su biljke koje uzgajamo radi nekoga određenog obilježja (boja ili oblik cvijeta, veličina ploda i sl.).
Svaki kultivar potječe od neke vrste u prirodi, stoga se na njezino latinsko ime dodaje epitet kultivara na raznim jezicima označen apostrofima, primjerice Passiflora caerulea ‘Constance Elliot’. Ime kultivara određuje osoba koja ga je uzgojila, stoga možda jednoga dana i ti nazoveš svoj kultivar.
U modernije vrijeme podjela živih bića temelji se na njihovoj srodnosti. U početcima su se koristili sličnošću organa i građe kao metodom podjele, a danas se koristimo i uspoređivanjem sličnosti molekule DNA.
Klikni na brojeve i na taj način otkrij informacije o razvoju sistematike.
S obzirom na to da još uvijek ne postoji dogovor među znanstvenicima da se prihvati jedna sistematska podjela, zbog praktičnosti i jednostavnosti podjele u ovome smo se udžbeniku priklonili podjeli prema Woeseu. Ta će ti podjela pomoći u lakšemu praćenju i snalaženju u mnoštvu različitih živih bića s kojima dijelimo ovaj planet, a jedan dio spominjat ćemo i u ovome udžbeniku. Koliko vrsta živi na planetu Zemlji? Na to pitanje ne postoji točan odgovor. S obzirom na to da postoji velik broj ekosustava koji nisu dovoljno istraženi, ne možemo znati točan broj. Do danas smo zabilježili oko 1,3 milijuna vrsta, a procjenjuje se da ih sveukupno ima oko 8,7 milijuna. To znači da smo opisali i zabilježili svega 15 % živućih vrsta.
Za kraj...
Sistematika je grana biologije koja s bavi razvrstavanjem živih bića u sistematske kategorije, a taksonomija je dio sistematike koji imenuje živa bića. Postoji osam osnovnih sistematskih kategorija: domena, carstvo, koljeno, razred, red, porodica, rod i vrsta. Živi svijet dijelimo na tri domene (arheje, bakterije i eukariote) i šest carstava (arheje, bakterije, gljive, životinje, biljke i protoktiste). Dvoimeno nazivlje (binomnu nomenklaturu) predložio je Carl von Linné, a to je sustav imenovanja organizama od dviju riječi na latinskome jeziku na kojemu prva riječ predstavlja ime roda, a druga predstavlja ime vrste. Na kraju se dodaje prezime znanstvenika koji je opisao tu vrstu.