Razmnožavanje i životni ciklusi životinja

Na slici je prikazano parenje jedne vrste vretenaca. Vretenca su kukci koji su poput većine ptica prilagođeni životu u zraku, odnosnu letu. Međutim, razmnožavanjem vretenaca za razliku od ptica nastaje puno veći broj jaja, a i potomaka. Je li način razmnožavanja vretenaca njihova evolucijska prednost u odnosu na ptice?

Životinje se mogu razmnožavati spolno i nespolno. U višestaničnih životinja razlikujemo dva oblika nespolnoga razmnožavanja: pupanje i partenogenezu.

Prouči slike i saznaj više o oblicima nespolnoga razmnožavanja. 

Oplodnja u životinja može biti vanjska i unutarnja. Prouči tablicu koja prikazuje najvažnije karakteristike navedenih načina oplodnje te riješi zadatke. 

Prouči video zapis koji prikazuje razvojne stadije zigote pjegavog daždevnjaka te ga pokušaj opisati. Kojom se diobom dijeli zigota svakog organizma?

Razvoj životinjskoga organizma, uključujući i čovjeka, započinje oplodnjom, pri čemu nastaje zigota koja se razvija u novi organizam. Nakon oplodnje nastala se zigota učestalim mitotičkim diobama dijeli procesom brazdanja. 

Klikom na označene dijelove slike saznaj na koji način dolazi do razvoja zametka u životinja, a zatim riješi zadatke. 

Iz svakoga zametnog sloja stvaraju se različita tkiva –histogeneza i organi – organogeneza. Sva su tkiva i organski sustavi u višestaničnih životinja i čovjeka nastala od ta tri zametna sloja. Organogeneza obuhvaća dva osnova procesa: diferencijaciju i morfogenezu. Diferencijacijom se stanice pripremaju i specijaliziraju za izvršavanje posebnih uloga u organizmu, dok se procesom morfogeneze stanice organiziraju u funkcionalne cjeline.

Prouči sliku koja prikazuje organogenezu iz tri zametna sloja gastrule te klikom na svaki pojam/sliku otkrij što on predstavlja. 

Zametak životinja može se razvijati izvan tijela ili u tijelu ženke. Životinje se prema načinu donošenja potomka na svijet dijele na oviparne i viviparne. 

Provjeri svoje znanje rješavanjem zadataka.

Spolno razmnožavanje može zahtijevati velik utrošak energije te puno vremena i napora u pronalaženju partnera. Vrijeme potrebno da određena životinja završi svoj ciklus varira od skupine do skupine. Beskralježnjaci će obično imati značajno kraće životne cikluse od kralježnjaka.

Klikom na označene dijelove slike saznaj na koji se način kod spužvi i žarnjaka izmjenjuju spolna i nespolna generacija te odgovori na pitanja. 

Spužve i žarnjaci imaju veliku sposobnost regeneracije (obnove oštećenih dijelova tijela), stoga se to svojstvo iskorištava kod uzgoja spužvi i koralja u gospodarske svrhe.

Plošnjaci su većinom dvospolci, a razmnožavaju se uglavnom spolno. Za razliku od virnjaka, nametnički plošnjaci imaju složen životni ciklus. 

Klikom na označene dijelove slike otkrij kako izgleda razvojni ciklus ovčjega metilja, nametnika u žućovodu i jetri ovce. 

Za razliku od plošnjaka, oblići su životinje razdvojena spola.

Prouči sliku i zaključi koje su razlike između vanjskih karakteristika mužjaka i ženki te se prisjeti kako nazivamo takve razlike između mužjaka i ženke iste vrste, a zatim klikni na sliku i provjeri svoj odgovor. 

U spolno zrelih jedinki tijekom parenja oplodnja je unutarnja. Najopasniji nametnički oblić za čovjeka jest zavojita trihina. Osim u čovjeku, zavojita trihina parazitira i u psu, mački, štakoru, svinji i dr.

Klikom na označene dijelove slike prouči razvojni ciklus zavojite trihine, a zatim riješi zadatke. 

Kopneni i slatkovodni predstavnici kolutićavaca su dvospolci, a morski su predstavnici razdvojena spola. Prouči video zapis koji prikazuje naizmjeničnu oplodnju gujavice te ga opiši, a zatim klikom na strelicu provjeri svoj odgovor. 

Svi su člankonošci razdvojena spola. Oplodnja je unutarnja, osim u rakova koji imaju vanjsku oplodnju. Klikom na sliku saznaj više o načinu razmnožavanja kod rakova i klještara.

Kukci također liježu jaja, ali poznati su i živorodni oblici. Kao i ostali člankonošci, imaju parne spolne žlijezde. 

Iz oplođenih jaja kukaca razvijaju se ličinke koje ovisno o vrsti prolaze preobrazbu ili metamorfozu. Razlikujemo dva tipa preobrazbe: potpunu i nepotpunu preobrazbu. Klikom na označene dijelove saznaj više o ovim tipovima preobrazbe te odgovori na pitanja.

Bodljikaši, žiroglavci i svitkoglavci većinom su razdvojena spola, a plaštenjaci su uglavnom dvospolci (primjerice mješčićnice). Oplodnja je vanjska. Iz oplođenoga jajeta navedenih skupina razvija se slobodno plivajuća ličinka koja živi planktonski, što joj omogućuje rasprostranjivanje na veće udaljenosti. Nakon određenoga vremena ličinka se vraća na morsko dno gdje se razvija u odraslu jedinku.

Ribe su u pravilu razdvojena spola. Prouči slike ispod teksta i prisjeti se u koje dvije velike skupine dijelimo ribe te prepoznaj koja riba pripada kojoj skupini i kakvu oplodnju imaju, a zatim klikom na slike provjeri svoj odgovor.

Jajovod u ženki i sjemenovod u mužjaka u većine se riba otvara u nečisnicu, a u nekih se riba nalazi posebni otvor. Nečisnica (kloaka) jest vrećasto proširenje završnoga dijela crijeva u koji se ulijevaju sadržaj crijeva, mokraća i spolne stanice. 

Vodozemci se u pravilu razmnožavaju u proljeće. Posjetiš li u proljeće neku baru ili močvaru, uočit ćeš mnoštvo žaba. Prvo se pojave mužjaci koji svojim glasnim kreketanjem nastoje privući ženke. Klikom na strelicu saznaj više o razmnožavanju žaba. 

Tijekom preobrazbe iz punoglavca u žabu razvijaju se pluća, stoga osim škržnoga disanja jedinka ima i plućno disanje. Pritom se mijenja i raspored krvnih žila. Razvoj nogu prati redukcija škrga i repa, okoštavanje kostura itd., sve dok se ne razvije odrasla jedinka. Razdoblje do spolne zrelosti vodozemaca razlikuje se od vrste do vrste, odnosno od skupine do skupine.

Za razliku od vodozemaca, tijekom evolucije gmazovi su se oslobodili povezanosti s vodom za potrebe razmnožavanja. Zato ih možemo smatrati prvim pravim kopnenim kralježnjacima. To je bilo moguće zbog dviju ključnih evolucijskih prilagodbi. Razmisli o kojim se prilagodbama radi, a zatim klikom provjeri odgovor.

Korak dalje otišli su i određeni izumrli gmazovi, ali i danas živući poput nekih zmija (primjerice morske zmije, poskok), koje jaje čitav embrionalni razvoj zadržavaju unutar vlastitoga tijela te u konačnici rađaju žive mlade. Oplođena jaja gmazovi polažu u zemlju ili pijesak, gdje ih grije toplina sunca. 

Ptice se razmnožavaju sezonski, a njihove su spolne žlijezde najčešće aktivne u jednome dijelu godine. U ženki je došlo do potpune redukcije desnoga jajnika i desnoga jajovoda radi manje mase tijela što im omogućuje uspješniji let. Sjemenovodi i jajovod otvaraju se u nečisnicu. Mužjaci nekih ptičjih vrsta imaju spolni organ za kopulaciju (npr. divlji gusak). Do kopulacije dolazi tako da se nečisnice obaju spolova izvrnu prema van i pritisnu zajedno. 

Pogledaj video koji prikazuje razvoj embrija kokoši te klikom na označene dijelove slike saznaj od čega je građeno jaje ptice, a zatim odgovori na pitanja. 

U stvaranju jajeta veliku ulogu ima jajovod koji stvara nekoliko ovojnica oko jajeta. Jajovod također stvara sluz koja pomaže u nesenju jaja.

Tijekom zametnoga razvoja oko zametka se stvaraju zametni ovoji: amnion, alantois i seroza. Nakon određenoga vremena inkubacije iz svakoga se jajeta ne mora izleći ptić jer nije svako jaje oplođeno. Sve ptice ne leže na jajima. Neke zakapaju jaja u jame pokrivene trulim lišćem i stalno provjeravaju je li temperatura optimalna. Druge podmeću svoja jaja u tuđa gnijezda da se same ne moraju brinuti o njima, primjerice kukavica. Jaja ptica uglavnom su obojena tako da se uklapaju u okoliš i da su što manje vidljiva (zaštitna obojenost). Zanimljivo je da jaja nisu pravilno okrugla, nego su uža na jednome kraju tako da se ne mogu otkotrljati iz gnijezda.

Mladunci ptica, ovisno o vrsti, legu se kao potrkušci ili čučavci. Klikom na slike saznaj više o njima. 

Proces ovulacije ponavlja se u određenim vremenskim razmacima, što varira od vrste do vrste i pod kontrolom je gonadotropnih i spolnih hormona. Ovulacija se u krupnijih sisavaca događa obično jednom godišnje, u manjih nekoliko puta godišnje, a u čovjeka periodično svakih 28 dana.

Oplođeno se jaje brazda i prihvati se za sluzavu stijenku maternice. Oko zametka se stvaraju zametni ovoji amnion, alantois i seroza. Posteljica se razvija tako da alantois i seroza srastu u resasti ovoj korion pun krvnih žilica, koji opet sraste sa stijenkom maternice. Ona je također ispunjena kapilarama. Takva povezanost onemogućuje miješanje krvi između zametka i majke. Hranjive tvari i kisik iz kapilara maternice difuzijom prelaze u kapilare zametka. Tako je osigurana veza kojom zametak dobiva hranu i kisik iz optjecajnoga sustava majke.

Reproduktivno ponašanje mužjaka i ženki često je vrlo različito. Klikom na strelicu saznaj više o ponašanju mužjaka i ženki prije i za vrijeme reprodukcije. 

Provjeri svoje znanje o razmnožavanju kralježnjaka rješavanjem zadataka.

Životinje se mogu razmnožavati spolno i nespolno. Nespolno je razmnožavanje rijetko i imaju ga samo životinje jednostavnije građe poput spužava i žarnjaka. Spolno je razmnožavanje najčešći oblik razmnožavanja životinja u koje su uglavnom uključena dva roditelja suprotnoga spola. Izuzetak su dvospolci. Spolno razmnožavanje uključuje stvaranje muških i ženskih spolnih stanica te oplodnju koja u životinja može biti vanjska ili unutarnja. Oplodnjom spermija i jajne stanice nastaje zigota koja u životinja procesom brazdanja i gastrulacije prolazi kroz stadije blastule i gastrule. Gastrulacijom nastaju tri zametna sloja: ektoderm, mezoderm i endoderm. Nakon gastrulacije otpočinje razdoblje histogeneze i organogeneze. Organogeneza se odvija u dva osnovna procesa: diferencijaciji i morfogenezi. Tim se procesima oblikuju sva tkiva i organi u životinja.