Razmnožavanje i životni ciklus čovjeka

Trenutačno prolaziš jedno od najburnijih razdoblja svoga života. Ono se zove pubertet i u njemu dolazi do čitavoga niza čudesnih, neobičnih i ponekad stresnih promjena na tvome tijelu i unutar njega. Koje razlike uočavaš u svome ponašanju i izgledu u zadnje tri-četiri godine?

Životni ciklus čovjeka, kao i svakoga organizma, uključuje rast, razvoj i razmnožavanje. Razdoblje ljudskoga života u kojemu tijelo dječaka i djevojčice spolno sazrijeva nazivamo pubertet. Pubertet u djevojčica započinje oko 10. do 13. godine, a u dječaka jednu do dvije godine kasnije. Normalno je ako promjene započnu prije ili poslije toga vremena. Svatko se razvija i raste različitom brzinom. Pubertet traje nekoliko godina, a završava između 16. i 18. godine. Cijeli taj proces usmjeren je na pripremanje za budući spolni život koji sa sobom donosi niz bitnih odluka. Spolni život čovjeka ne uključuje samo biološku potrebu za razmnožavanjem, već i emotivno zbližavanje sa spolnim partnerom. Na tome putu postoje rizici od spolno prenosivih bolesti i neželjene trudnoće. Upravo zato ćeš se u ovoj cjelini upoznati s pojedinostima o čovjekovu spolnom sustavu i životu.

Tijekom puberteta dolazi do biološkoga i psihološkoga sazrijevanja djevojčica i dječaka. Klikni na kartice s tekstom i saznaj što uključuje biološko, a što psihološko sazrijevanje. 

Muški spolni sustav sastoji se od unutarnjih i vanjskih organa. Klikom na označene dijelove slike saznaj više o položaju organa muškoga spolnog sustava.

Sjemenik (testis) parna je muška spolna žlijezda jajolika oblika. Građena je od mnoštva sjemenih kanalića i stanica. Klikom na označene dijelove slike saznaj više o njihovom smještaju.

U sjemenim kanalićima iz nezrelih zametnih stanica - spermatogonija dnevno procesom spermatogeneze nastaje oko nekoliko milijuna muških spolnih stanica, spermija. Klikom na označene dijelove saznaj više o procesu spermatogeneze, a zatim klikom na strelicu prouči kako je građen spermij.

Lučenje hormona testosterona i spermatogenezu reguliraju gonadotropni hormoni prednjega režnja hipofize. Klikom na kvadratiće saznaj kako se nazivaju.  

Nakon nastanka u sjemeniku spermiji se izlijevaju u dosjemenik (epididymis) koji tvore izvodni kanali sjemenika. U njemu spermiji borave otprilike 16 – 18 sati kako bi sazreli mitohondriji smješteni u vratu spermija. Mitohondriji procesom staničnoga disanja daju energiju repu spermija za pokretanje. Osim što dozrijevaju, u sjemeniku se i pohranjuje dio zrelih spermija. Prilikom snošaja (ejakulacije) spermiji iz dosjemenika kontrakcijom mišića sjemenika, dosjemenika i sjemenovoda bivaju istisnuti u stražnji dio mokraćne cijevi. U isti se dio mokraćne cijevi istodobno izlučuju sekreti iz žlijezde prostate (kestenjače) i sjemenih mjehurića koji zajedno sa spermijima čine spermu.

Sjemenici nastaju u trbušnoj šupljini gdje se otprilike dva mjeseca prije rođenja spuštaju u mošnju djelovanjem fetalnoga testosterona. Mošnja (scrotum) jest vrećasti nastavak kože podijeljen na dva dijela. U svakome se djelu nalazi jedan sjemenik.

Nakon spuštanja sjemenika, pa sve do puberteta, tj. spolne zrelosti, sjemenici ne luče testosteron, stoga do toga razdoblja nema spermatogeneze. Proizvodnja spermija i endokrina aktivnost sjemenika od puberteta traje gotovo čitav život iako se donekle usporava u srednjoj dobi i opada u starosti.

U ženskoga spolnog sustava razlikujemo unutarnje i vanjske organe. Klikom na označene dijelove slike saznaj više o položaju organa ženskoga spolnog sustava.

Na jajnik se nastavlja jajovod, parni cjevasti organ s trepetljikama. Prouči sliku i razmisli o funkciji trepetljika u jajovodu, a zatim klikom na sliku provjeri svoj odgovor. 

Vrat maternice s vanjskim spolovilom povezuje rodnica (vagina), cjevasti organ s naboranim i rastezljivim mišićnim stijenkama. Pri porođaju se proširi, što omogućuje prolaz djeteta. Otvor rodnice leži ispod vanjskoga otvora mokraćne cijevi. U predvorju rodnice smješten je djevičanski zalistak (himen), tanka opna s otvorima kroz koju istječe menstruacijska krv. Pri prvome spolnom odnosu djevičanski zalistak puca uz pojavu blage boli i mogućega kratkotrajnog krvarenja. Na prednjemu dijelu ulaza u rodnicu nalazi se dražica (klitoris), vanjski organ koji se pri spolnome uzbuđenju kao i spolni ud muškarca puni krvlju.

Stidnicom se nazivaju svi vanjski dijelovi ženskih spolnih organa. Klikom na označene dijelove slike saznaj koji dijelovi čine stidnicu. 

Jednako kao i muškaraca, fiziološku aktivnost ženskih spolnih organa regulira adenohipofiza lučenjem dvaju gonadotropnih hormona: folikulstimulirajući hormon (FSH) i hormon luteinizacije (LH). Lučenje gonadotropnih hormona nadzire hipotalamus. Koncentracija lučenja gonadotropnih hormona ovisi o koncentraciji estrogena i progesterona u krvi. Smanjena koncentracija tih hormona potiče lučenje, a povećana ga koncentracija koči (mehanizam negativne povratne sprege).

Ovarijski ili menstruacijski ciklus jest naziv za cikličke i periodične hormonalne i morfološke promjene u jajnicima i maternici povezane sa sazrijevanjem i oslobađanjem jajne stanice.

Obično traje 28 dana, ali razlike u trajanju ciklusa mogu varirati od 21 do 42 dana. Menstruacijski ciklus dijeli se na tri uzastopne faze. Promotri sliku koja prikazuje menstruacijski ciklus u trajanju od 28 dana, a zatim klikom na kartice s nazivima pojedinih faza menstruacijskog ciklusa saznaj više o njima. 

Tijekom spolnoga odnosa spermiji izbačeni kroz spolni ud muškarca u spolni sustav žene mogu preživjeti do pet dana. Vlastitim kretanjem s pomoću repa i kontrakcijom mišića maternice spermiji se pomiču dublje u maternici do početnoga dijela jajovoda. Na svome putu kroz rodnicu prema jajovodu milijuni će spermija uginuti. Ako je žena ovulirala, jajna stanica putuje kroz jajovod gdje se može biti oplođena spermijima. Jajna je stanica oplodno sposobna između 12 i 24 sata. 

Prouči sliku koja prikazuje oplodnju, a zatim klikni na strelicu i pogledaj video zapis koji prikazuje proces oplodnje, a zatim odgovori na pitanja ispod njega. 

Najčešći znak trudnoće jest izostanak mjesečnice. Nakon oplodnje zigota se učestalim mitotičkim aktivnostima dijeli, tj. brazda. Prolazeći kroz jajovod i dalje u maternicu, rani zametak (embrio) hranjive tvari dobiva procesom difuzije i osmoze izlučene od žljezdanih stanica jajovoda i maternice. Otprilike 72 sata nakon oplodnje brazdanjem zigote razvija se višestanični oblik sastavljen od većega broja diferenciranih stanica koji se u čovjeka i ostalih sisavaca naziva blastocista. 

Klikom na označene dijelove slike saznaj od kojih je dijelova sastavljena blastocista. 

Otprilike sedam dana nakon oplodnje stanice trofoblasta luče enzime za razgradnju endometrija pa se blastocista ugnježđuje (implantira) u sluznicu maternice.

Klikom na označene dijelove slike saznaj koji se događaji odvijaju od ovulacije jajne stanice do implantacije blastociste. 

Na mjestu implantacije blastociste tkivo sluznice maternice dobro se prokrvljuje nakupljajući u sebe veću količinu hranjivih tvari. Te će hranjive tvari preko stanica trofoblasta, koje urastaju u tkivo maternice, difundirati u stanice embrija te će ga prehranjivati prvih osam do dvanaest tjedana do potpunoga razvoja posteljice. 

Rastom zametka rastu i njegove potrebe za energijom. Više mu nije dovoljna difuzija hranjivih tvari i kisika iz dobro prokrvljene sluznice maternice, stoga se razvija posteljica. 

Tri mjeseca nakon oplodnje zametak je dug oko 7 cm. Stvorena je osnova svih njegovih organa. Otada pa do rođenja zovemo ga plod (fetus). U trudnoći će se ti organi razvijati, postajati sve složeniji, a plod će rasti i dobivati na težini. Plod od pet mjeseci sve je više nalik na novorođenče, a dug je oko 25 cm.

Klikom na označene dijelove slike saznaj više o položaju fetusa u maternici i načinu prehrane fetusa. 

U trudnoći događaju se i značajne hormonalne promjene. U ranoj fazi trudnoće stanice trofoblasta luče placentrani gonadotropni hormon (PGTH) koji nakon ovulacije sprječava propadanje žutoga tijela. Time žuto tijelo u trudnoći pojačano luči estrogen i progesteron. U kasnijoj fazi trudnoće žuto tijelo propada, a PGTH i spolne hormone luči posteljica. Ti hormoni sprječavaju novu mjesečnicu jer bi uzrokovala gubitak ploda.

Gubitkom posteljice smanjuje se količina estrogena i progesterona u majčinoj krvi. Zbog toga adenohipofiza počinje lučiti velike količine prolaktina koji stimulira žljezdane stanice da u mliječnim mjehurićima dojke sintetiziraju mlijeko. Time nastupa razdoblje laktacije ili dojenja.

Klikom na označene dijelove slike saznaj koji su dijelovi ženske dojke neophodni za proces laktacije. 

Mlijeko se luči kao reakcija na podražaj djeteta pri sisanju. Ti podražaji živčanim putom dolaze do hipotalamusa koji će izazvati lučenje oksitocina koji će potaknuti potiskivanje mlijeka iz bradavice dojke.

Nakon porođaja potrebno je oko šest tjedana da se maternica smanji i vrati u normalno stanje. To je tzv. razdoblje babinja. Dojenje obično sprečava menstruaciju, odnosno nove ovulacije. Nakon nekoliko mjeseci dojenja počinju se opet lučiti dovoljne količine gonadotropnih hormona, što će izazvati nove ovulacije, odnosno mjesečnice.

Spolni se partneri svjesno i slobodno odlučuju za roditeljstvo. Planiranje obitelji može obuhvaćati odlučivanje o broju djece, odluku da neće imati djecu te životnu dob u kojoj će ih imati. Na planiranje obitelji utječu i različiti vanjski čimbenici kao što su bračno stanje, poslovna karijera, financijsko stanje, poteškoće s kojima se osoba može susresti i sl. Dobri i odgovorni roditelji pružit će svojoj djeci obilje ljubavi. Zdravo i ispunjeno djetinjstvo imat će djeca koja odrastaju u zadovoljnoj i brižnoj obitelji. Briga o djetetu započinje već u trudnoći. Odgoj djeteta pruža mnogo radosnih trenutaka, ali je često teška zadaća za roditelje.

Prirodne metode planiranja obitelji temelje se na pažljivome i redovitome praćenju ženina mjesečnog ciklusa. Žena koja poznaje svoj ciklus procjenjuje ovulaciju i plodne dane. U slučaju da partneri žele dijete, preporučuje se spolni odnos u to vrijeme. Opisana se metoda planiranja još naziva i Knaus-Oginova metoda.

U novije vrijeme primjenjuje se i Billingsova metoda. Zasniva se na analizi boje, viskoznosti i rastezljivosti sluzi koju maternica oslobađa obično dva dana prije i dva do tri dana poslije ovulacije. Za tu metodu potrebno je veće iskustvo. Na ovulaciju može utjecati bolest, stres i dr., stoga se ovulacija može dogoditi ranije ili kasnije, što uvjetuje neredovitost ciklusa. U tome slučaju navedene metode nisu pouzdane.

Kod seksualno aktivnih osoba planiranje obitelji može uključivati i korištenje kontracepcije. Kontracepcija podrazumijeva metode i sredstva sprečavanja oplodnje i začeća. Za zaštitu od trudnoće primjenjuju se različite metode kontracepcije.

Neplanirana i neželjena trudnoća potencijalna je opasnost od početka do kraja spolne aktivnosti. U nas su vrlo česte neplanirane trudnoće, prije svega kao posljedica nedovoljnoga poznavanja vlastite anatomije i fiziologije spolnoga sustava. Neplanirana trudnoća donosi niz osobnih, socioloških, medicinskih i etičkih problema. Nasilni prekid trudnoće (pobačaj ili abortus) najlošiji je, ali još prečest način reguliranja rađanja potomstva. Nasilni pobačaj razlikuje se od spontanoga pobačaja. Prema današnjim spoznajama, nasilni prekid trudnoće može dovesti do raznih poremećaja poput dugotrajnoga krvarenja, neredovitih i prečestih menstruacija, upale ženskih spolnih organa i neplodnosti. Osim toga, u žena se mogu javiti i različite psihičke poteškoće, primjerice potištenost, strah, ali i druga opterećenja etičke prirode. Zato je nužno poznavati biološke i medicinske osnove sprječavanja neželjenoga začeća.

Spolni organi kao i svi ostali organi mogu oboljeti. Razlikujemo infekcijske (zarazne) bolesti spolnoga sustava i spolno prenosive bolesti koje ne smatramo bolestima spolnoga sustava jer od njih ne obolijevaju spolni organi. 

Klamidijska zaraza najraširenija je spolno prenosiva bolest, osobito u mladih ljudi.

Klikom na slike na karticamimage saznaj koje su još česte infekcijske bolesti spolnoga sustava.

Prikazane mikoplazme žive u sekretu rodnice, mokraćnoj cijevi, mjehuru i završnome crijevu. Ti česti infekti uzrokuju pojačani, oblini i dugotrajni iscjedak iz vagine ili mokraćno-spolne cijevi u muškaraca te peckanje i svrbež. Ako se ne liječe, mogu uzrokovati promjenu na grliću maternice i razvitak predstadija tumora.

U spolno prenosive bolesti ubrajamo i virusne bolesti poput hepatitisa B, genitalnoga herpesa i AIDS-a.

Slično hepatitisu B, bolest koja nije bolest spolnih organa, ali se ubraja u spolno prenosive bolesti jest sindrom stečenoga gubitka imunosti (hrv. kopnica; engl. AIDS; franc. SIDA). Sindrom je pojam koji opisuje skupinu različitih simptoma (znakova) bolesti.

Poremećaji menstruacijskoga ciklusa i menstruacijskoga krvarenja u mladenačkoj i adolescentnoj dobi vrlo su česti. Klikom na kartice s tekstom saznaj više o izostanku mjesečnice i oblinoj mjesečnici. 

Rak maternice počinje se razvijati u sluznici maternice, a zatim se širi u njezinu stijenku. Ako se ne liječi, širi se na jajovode i jajnike te na druge organe. Javlja se uglavnom u žena nakon menopauze, i to češće u žena koje nisu imale djecu. Sve je češći i u djevojaka mlađe dobi. Simptomi su krvav iscjedak iz rodnice, a može izazvati bol poput onih za vrijeme menstruacije.

Najčešća zloćudna bolest u žena jest rak dojke. Ranim otkrivanjem raka dojke prognoza bolesti značajno se poboljšava. U početku bolest nema nikakvih simptoma, a prvi koji se javlja jest pojava kvržice u području dojke ili ispod pazuha. Bitnu ulogu u ranome otkrivanju raka dojke ima samopregled grudi te redovite ultrazvučne i rendgenske metode (mamografija).

Samopregled dojki obavlja se pipanjem (palpacijom) dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjega dijela vrata. Preporuča se samopregled obaviti jedanput mjesečno već nakon 25. godine života.

Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma, obvezno se treba obratiti liječniku.

U muškaraca su tegobe spolnoga sustava drukčije nego u žena zbog specifične anatomije i fiziologije toga sustava. Klikom na kartice s tekstom saznaj više o dva poremećaja muškoga spolnog sustava. 

Rak sjemenika, iako rijetka bolest, najčešći je oblik raka mladih muškaraca u dobi od 20. do 35. godine. Taj maligni tumor relativno lako metastazira te se tumorske stanice šire limfnim žilama tako da bolesnik često obolijeva od sekundarnih tumora, primjerice u plućima. Redovit samopregled sjemenika vrlo je bitan jer rano otkrivanje tumora značajno povećava izglede za njegovo potpuno izlječenje.

Životni ciklus čovjeka uključuje rast, razvoj i razmnožavanje. Razdoblje ljudskoga života tijekom kojega ljudsko tijelo spolno sazrijeva nazivamo pubertet. Pubertet započinje lučenjem gonadotropnih hormona iz prednjega režnja hipofize. Ti hormoni stimuliraju spolne žlijezde na proizvodnju spolnih hormona. Sjemenici izlučuju testosteron koji utječe na pojavu muških spolnih obilježja i stvaranje spermija. Jajnici izlučuju estrogen i progesteron koji utječu na pojavu ženskih spolnih obilježja, regulaciju mjesečnoga ciklusa i održavanje trudnoće. Tijekom jednoga menstruacijskog ciklusa u pravilu dozrijeva jedna jajna stanica. Porođaj i laktaciju reguliraju hormoni hipofize: oksitocin i prolaktin. Planiranje obitelji može obuhvaćati odlučivanje o broju djece koje će osoba imati, odluku da neće imati djecu te životnu dob u kojoj će ih imati. Uporabom nekih metoda kontracepcije ne samo da se sprječava neželjena trudnoća nego se znatno smanjuje i rizik od spolno prenosivih bolesti.