Disanje biljaka i drugih skupina organizama

Izvedi mali eksperiment i saznaj dišu li biljke. 

Potreban pribor: list sa drveta, staklena posuda s vodom 

Upute: Napuni staklenu posudu s mlakom vodom te u nju stavi svježe ubran list s drveta na način da je list u potpunosti potopljen. Stavi posudu na osvjetljeno mjesto te pričekaj nekoliko sati. Zapiši svoja opažanja i odgovori na pitanja. 

1. Pažljivo prouči rubove lista i staklene posude. Što primjećuješ?
2. Dišu li biljke na jednak način kao i životinje?
3. Prisjeti se čemu biljkama služe puči. 

Česta čovjekova zabluda jest da biljke ne dišu jer ne sadrže organe poput pluća ili škrga kao životinje. Biljke procesom fotosinteze proizvode kisik, stoga se krivo pretpostavlja da im kisik nije potreban. Biljke itekako dišu, ali zbog specifične građe struktura za disanje i činjenice da biljke ne dišu tipično kao životinje češće za njih upotrebljavamo izraz izmjena plinova.

Izmjena plinova odvija se kroz puči.

Klikom na označene dijelove slike saznaj koji se plinovi izmjenjuju, a nakon toga riješi zadatak. 

Kad biljke ne provode fotosintezu (primjerice noću), kisik ulazi kroz puči radi staničnoga disanja, a ugljikov(IV) oksid izlazi jer je nastao kao nusprodukt u istome procesu. Oba načina izmjene plina temelje se na principu difuzije.

Zbog manjega prosječnog utroška energije na održavanje homeostaze tijela brzina izmjene plinova u biljaka značajno je sporija u odnosu na životinje. Brzina će ovisiti o:

• veličini biljke
• brzini provođenja procesa difuzije 

Neki okolišni čimbenici mogu utjecati na navedenu brzinu. Za vrijeme visokih temperatura i manje količine dostupne vode puči su zatvorene i izmjena je plinova onemogućena. To može biti velik problem jer se ugljikov(IV) oksid ne može uzimati kroz puči danju kad je potreban za fotosintezu. Neke su se vrste na takve izazove morale evolucijski prilagoditi, što možemo vidjeti u grupi CAM biljaka. To su biljke s dnevnim kiselinskim ritmom koje ugljikov(IV) oksid uzimaju noću dok su puči otvorene i pohranjuju ga u obliku organskih kiselina. Danju se ugljikov(IV) oksid vraća u svoj izvorni oblik i biljke se njime koriste tijekom fotosinteze.

Prouči galeriju i otkrij koje su tipične CAM biljke. Što im je svima zajedničko?

Zbog jednostavno građenoga tijela kod algi i gljiva ne postoje posebne strukture za disanje kao kod biljaka.

Gljive izmjenjuju plinove slično preko stanica hifa, a kisik se ne uzima iz zraka, već iz zračnih prostora među česticama tla.

Jednostanični organizmi poput praživotinja i bakterija provode izmjenu difuzijom iz okolne tekućine kao i spomenute alge.

Pojam disanja kod biljaka i ostalih skupina upotrebljavamo kao sinonim za izmjenu plinova. Biljke plinove izmjenjuju preko puči i brzina izmjene ovisi o potrebama tijela i okolišnim čimbenicima poput temperature i vode. Alge, gljive i jednostanični organizmi nemaju posebne strukture za izmjenu plinova, već je provode difuzijom stanice.