Energetske potrebe čovjeka i zdrava prehrana

Osnovna je zadaća hrane koju unosimo u naš organizam zadovoljiti potrebe za energijom te gradivnim tvarima. Poznato je kako sve što pojedemo dugoročno utječe na naše zdravlje. Želimo li ga sačuvati, moramo jesti kvalitetne i biološki vrijedne namirnice. Uravnotežena prehrana podrazumijeva unos potrebne količine hrane te pravilan omjer bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala.

Razvrstaj namirnice u prehrambenu piramidu na način da namirnice koje je potrebno unositi u najmanjim količinama staviš na vrh.

Prehrana je vrlo bitna za zdravlje i razvoj čovjeka.

Neadekvatna je prehrana velika prijetnja zdravlju čovjeka i podrazumijeva neuhranjenost ili pretilost.

Bolesti krvožilnoga sustava vodeće su po broju smrtnosti u svijetu te je 2016. godine zabilježeno 17,5 milijuna smrtnih slučajeva, a od njih 85 % uzrokovano je srčanim i moždanim udarom. Tim problemima na globalnoj razini bavi se Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a u Hrvatskoj Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Dnevna potreba za energijom ovisi o nekoliko čimbenika: dobi, spolu, fizičkoj aktivnosti i težini, fiziološkim stanjima (pubertet, trudnoća, dojenje) i patološkim stanjima (bolesti). 

Energetsku potrebu svakog organizma možemo izračunati koristeći se vrijednostima:

• BMR (energija potrebna za održavanje homeostaze tijela dok miruje) koja ovisi o težini i spolu;
• PAL (vrijednosti tjelesne aktivnosti).

Količinu potrebne energije izračunamo tako da vrijednost BMR pomnožimo s vrijednošću PAL-a. 

Primjer: Ako želimo izračunati dnevni unos energije za dječaka od 65 kg koji većinu dana provodi za računalom, tada ćemo vrijednost 7020 kJ pomnožiti brojkom 1,45 i dobiti rezultat da dnevno taj dječak treba unijeti 10 179 kJ ili 2433 kcal.

Osim dnevne potrebe za energijom često se upotrebljava i vrijednost indeksa tjelesne mase (BMI) kojim se može procijeniti uhranjenost. Niže vrijednosti ukazuju na neuhranjenost, a više vrijednosti ukazuju na pretilost. 

Indeks tjelesne mase može se izračunati s pomoću formule: 

Koristeći navedenu formulu izračunaj svoj indeks tjelesne mase (BMI), a zatim prouči sliku koja prikazuje tipove uhranjenosti prema vrijednostima indeksa tjelesne mase. 

Indeks tjelesne mase povezan je s količinom masnog tkiva u organizmu. Ukoliko on prelazi normalan raspon, veći je rizik za obolijevanje od šećerne bolesti, krvožilnih bolesti, osteoartritisa i slično. 

Za zdravlje nije dovoljno samo paziti na energetske potrebe i indeks tjelesne mase, već i na zdravu, tj. pravilnu prehranu. Zdrava prehrana podrazumijeva unos svih potrebnih hranjivih tvari.

 Da bi se to zadovoljilo, hrana koju jedemo mora biti raznolika. Prehranom treba:

• 45 – 65 % dnevnih energetskih potreba dobiti od ugljikohidrata,
• 20 – 35 % od masti i
• 10 – 35 % od proteina. 

Razmisli o svojim prehrambenim navikama. Koje bi namirnice trebao/la uključiti u svoju prehranu kako bi zadovoljio/la smjernice zdrave prehrane?

Način prehrane izuzetno je bitan za zdravlje organizma u svim životnim razdobljima. Zdrava prehrana ključna je za smanjenje rizika od kroničnih bolesti i bolju funkciju tijela, pogotovo mozga. Dnevna potreba za energijom iz hrane ovisi o nekoliko čimbenika: dobi, spolu, fizičkoj aktivnosti i težini. Energetske potrebe izražavamo kao broj kilodžula koji se mora dnevno unijeti u tijelo kako bi se zadovoljile potrebe metabolizma, rasta i razvoja.