Zaštita u biljaka i drugih skupina organizama

Ricinus je biljka poznata po svojim antivirusnim i antibakterijskim svojstvima. Njegovo ulje bogato je vitaminom E te se koristi za zaštitu kose i njegu kože. Međutim, ova biljna vrsta ima jedan od najjačih otrova koji se naziva ricin, a nalazi se u njezinim sjemenkama. Ako životinja namjeravajući pojesti lišće ricinusa pojede samo nekoliko sjemenki, to će dovesti do otkazivanja njezinih organa i zastoja srca, a upravo su ju zato mnoge životinje naučile izbjegavati.

Koje su još mehanizme zaštite razvile biljke kako bi se uspješno štitile od predatora?

Biljke nemaju mogućnost kretanja i ne mogu se aktivno braniti te su zbog toga laka meta predatorima (biljojedi) i parazitima (primjerice bakterije i virusi). Tajna njihove zaštite ovisi o arsenalu obrambenih mehanizama. Zaštitu u biljaka možemo podijeliti na mehaničku i kemijsku.

Navedi još nekoliko primjera organizama koji se zbog sjedilačkog načina života ne mogu aktivno braniti.

Mehanička zaštita odnosi se na vanjske strukture koje odbijaju predatore i parazite.

Prouči slike i saznaj o kojim se strukturama radi.

Kemijsku zaštitu čine tzv. sekundarni metaboliti, kemijski spojevi organskoga podrijetla koji ne utječu na rast i razvoj biljke i nemaju nikakvu metaboličku vrijednost u održavanju homeostaze. Takvi spojevi pretežito imaju ulogu odbijanja predatora i parazita.

Alkaloidi su prirodni organski spojevi s dušikom. Neki se u malim količinama koriste lijekovi, dok su gotovo svi u većim količinama vrlo jaki otrovi.

Prouči slike i saznaj koje su najpoznatije biljke koje stvaraju alkaloide.

Tanini su kemijske tvari koje se ugrađuju u biljne dijelove kako bi oni bili nejestivi i odbojni. Pojavljuju se u svim dijelovima biljke.

Zašto se žirevi ne koriste u ljudskoj prehrani i kako su tanini povezani s izgradnjom čamaca? Klikni na sliku i saznaj odgovor na navedena pitanja.

Slično kao i biljke, gljive i alge ovise o stvaranju kemijskih spojeva kojima se osigurava kemijska zaštita, dok je mehanička zaštita manje izražena.

Među gljivama postoje otrovne vrste koje stvaraju alkaloide za obranu.

Klikni na svaku karticu i saznaj više o učinku otrova pojedinih gljiva na ljudski organizam.

Među algama treba istaknuti kaulerpu koja stvara kemijske spojeve kao oblik zaštite. Zašto se kaulerpa naziva i "algom ubojicom"?

Zaštita u bakterija dolazi od stanične stijenke i otrovnih spojeva koje mogu stvarati. Otrovi patogenih bakterija mogu uzrokovati specifične simptome u tijelu čovjeka, a jedan od primjera takvih bakterija je i salmonela.

Klikom na fotografije saznaj više o bakteriji roda salmonela.

Zaštita biljaka može biti mehanička i kemijska. Mehanička zaštita tijela dolazi od struktura na površini tijela koje odbijaju predatore i patogene poput kutikule, trnova i bodlji. Kemijsku zaštitu čine sekundarni metaboliti, organski spojevi koji odbijaju napadače. Mogu biti otrovni (alkaloidi) ili uzrokovati neugodan okus (tanini). Gljive, alge i bakterije najviše ovise o kemijskoj zaštiti stvarajući pretežito otrove, a praživotinje ovise o mehaničkoj zaštiti.