Klasična glazba

Uvod

Poslušajte glazbene primjere. Usporedite ih, te izdvojite sličnosti i razlike.

  • Što im je zajedničko?
  • Kako biste opisali tu glazbu?

Klasična, ozbiljna ili umjetnička glazba?

Termin KLASIČNA GLAZBA pojavio se prvi put 1836. godine u Oxfordskom rječniku. Prvo se odnosio na tzv. zlatno doba glazbenoga stvaralaštva od skladatelja Johanna Sebastiana Bacha (razdoblje baroka) do skladatelja Ludwiga van Beethovena (razdoblje romantizma). Najpoznatiji skladatelj zlatnoga doba bez dvojbe je Wolfgang Amadeus Mozart.

Klasična glazba ima dugu povijest. Vremenom se razvijala usporedno sa znanošću, književnošću i drugim umjetnostima. Kako je društvo utjecalo na glazbu, tako je i glazba utjecala na društvene promjene. Neki su glazbeni stilovi nastajali usporedno s književnošću i likovnom umjetnošću te u svim umjetnostima nose isto ime. Međutim, neki stilovi posebno pripadaju samo glazbenoj umjetnosti!

Visoka kultura

Klasična se glazba povezuje s visokom kulturom kojoj pripadaju elita i aristokracija. Znaš li objasniti značenje tih izraza?

Visoka kultura podrazumijeva određeni način života – kretanje u intelektualnim krugovima, uživanje u umjetnosti najviše kvalitete, posjedovanje skupocjenih i finih stvari.

Visoka se kultura također povezuje s određenim mjestima – dvorcima, vilama i ponajviše hramovima kulture kao što su kazališta, operne kuće i muzeji. Po čemu se ona razlikuju od svakodnevnoga života tzv. običnih ljudi?

Kao dio visoke kulture, klasična se glazba razlikuje od ostalih vrsta glazbe. Zbog svojih obilježja, ona se često naziva umjetničkom glazbom ili ozbiljnom glazbom, a prema nekima, takva je glazba učena, kultivirana, prava ili normalna.

Pokušaj razmisliti što bi ovi nazivi trebali značiti! Što misliš, može li samo klasična glazba biti umjetnička ili ozbiljna? Zašto bi klasična glazba bila prava glazba?

Što klasičnu glazbu čini klasičnom?

Klasičnu glazbu možemo objasniti i po tome što ona nije, a u svakom slučaju nije obična i svakodnevna! Prema tome, klasična se glazba razlikuje od tradicijske glazbe čiji izraz nastaje spontano u narodu, a također i od popularne glazbe koja je dio masovne kulture – konzumiraju je svi, a ne samo obrazovani i sofisticirani ljudi.

Pokušaj samostalno opisati razlike između klasične, tradicijske i popularne glazbe!

Treba li za klasičnu glazbu biti posebno obrazovan?

Klasična je glazba plod sustavnoga profesionalnog glazbenog obrazovanja.

Glazbeno obrazovanje svoj početni razvoj može zahvaliti crkvi, koja je u srednjemu vijeku prva inicirala školovanje glazbenika u redovima vjernika.

Kasnije su, uz formalno glazbeno obrazovanje, mnogi poznati skladatelji glazbu učili samostalno, proučavajući glazbena djela svojih prethodnika. Razmisli na koji su način to činili, s obzirom da im nije bilo dostupno sve što mi imamo danas!

Biti glazbenikom je s vremenom postalo i pravo zanimanje koje se razgranalo u najraznovrsnije discipline. Studij glazbe zato nije jednak za svakog polaznika, nego se mogu upisati različiti smjerovi poput dirigiranja, solo pjevanja, kompozicije, muzikologije, teorije glazbe, glazbene pedagogije i raznovrsnih glazbala. Samostalno istraži po čemu se različita glazbena zanimanja razlikuju!

Tehnika i virtuoznost

Bavljenje klasičnom glazbom zahtijeva i posebnu razinu izvrsnosti koja se može odnositi na poznavanje skladateljskog zanata te posebnih tehnika izvođačkog umijeća, bilo to pjevanje ili sviranje određenoga glazbala.

Skladateljski zanat gradi se učenjem pravila skladanja u određenom glazbenom stilu, poznavanjem izvođačkih mogućnosti glazbala i pjevačkih glasova te vještom instrumentacijom i orkestracijom, gdje skladatelj pažljivo bira izvođače i sklada glazbu primjerenu baš njima.

Pri glazbenoj izvedbi traži se i virtuoznost glazbenika-izvođača. Što misliš, trebaju li izvođači popularne glazbe biti virtuozi?

Glazbu slušamo, ali i čitamo!

Jedno od glavnih obilježja klasične glazbe jest to što se zapisuje posebnim jezikom i pismom!

Glazbena notacija razvila se još u srednjemu vijeku. Notni zapis glazbe, koji uključuje različite notne simbole i dodatne verbalne oznake, sadrži informacije o svim važnim glazbenim obilježjima. Razmisli – koja bi to mogla biti obilježja?

Glazbena notacija služi kao univerzalno pismo pomoću kojega se svi glazbenici (skladatelji, dirigenti, izvođači) mogu sporazumijevati i komunicirati.

Jesu li sva djela klasične glazbe slična?

S obzirom na njezinu raznolikost, klasičnu glazbu bi bilo jako teško doživjeti i opisati pomoću jednog glazbenog primjera. Ona se može razlikovati prema:

  • stilu (glazba različitih glazbeno-stilskih razdoblja),
  • namjeni (svjetovna glazba i duhovna/crkvena glazba),
  • karakteru i ugođaju,
  • formi i trajanju,
  • tonskoj građi i tonskom slogu,
  • izvođačima (vokalnainstrumentalna i vokalno-instrumentalna glazba).

U svijetu klasičnih glazbenika specifičan je odnos prema ženama, koje su se tek u novije vrijeme izborile da postanu jednako priznate skladateljice, dirigentice i članice orkestra poput muških kolega.

Može li klasična glazba biti neozbiljna?

Još su u 18. stoljeću pojedini skladatelji počeli stvarati laganu glazbu s ciljem zabaviti što šire slojeve publike. Takva je glazba uglavnom bila instrumentalna (izvode je orkestri i još češće manji sastavi glazbala) i kraćega je trajanja u usporedbi s operama, koncertima ili simfonijama.

Jedna od najpoznatijih takvih skladbi je danas popularna Mala noćna muzika Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Poslušaj skladbu i samostalno istraži za koje je izvođače skladana.

Slušamo i doživljavamo klasičnu glazbu

Klasična se glazba u današnje vrijeme vrlo često izvodi i na otvorenim prostorima. Međutim, njezina su glavna mjesta izvedbe koncertne dvorane, operne kuće i kazališta.

Usporedi svoje ponašanje na takvom mjestu, u odnosu na odlazak u kino, na koncert nekog pop ili rock glazbenika, ili pak slušajući glazbu u šoping centru? Opiši razliku u ponašanju publike?

Kako se ponašamo kad slušamo klasičnu glazbu

Za sve, ili samo za neke?

Klasična glazba nije oduvijek bila jednako dostupna svima. Nekoć je bila rezervirana samo za pripadnike plemstva koje su zabavljali profesionalni glazbenici u dvorcima i kazalištima. Uz kućno muziciranje kojemu je rasla popularnost, klasična je glazba utjecala na otvaranje koncertnih dvorana i sličnih prostora, kako bi u njoj mogao uživati što veći broj građana. Tek kasnije, klasična se glazba rasprostranila tiskanjem i prodajom nota, a posebno radijskim i televizijskim emitiranjem. Na taj su način u klasičnoj glazbi po prvi put mogli uživati svi slušatelji. Posredstvom interneta, danas do klasične glazbe zaista možemo doći svi, u bilo koje vrijeme i gdjegod se nalazili.

Na koji način ti doživljavaš klasičnu glazbu? Je li za tebe klasična glazba dosadna? Raspravi o tome s ostalim učenicima u razredu.

Dobrobiti klasične glazbe su općepoznate!

Uz njezin pozitivan utjecaj na razvoj dobroga glazbenog ukusa, slušanje klasične glazbe itekako može pozitivno utjecati na čovjeka!

Klasična glazba…

  • potiče produktivnost i kreativnost te pospješuje pamćenje,
  • smiruje, potiče bolji san, smanjuje količinu stresa, snižava tlak,
  • čini čovjeka sretnijim i suosjećajnim,
  • pomaže pobijediti tugu i depresiju, a može čak i olakšati bol.

Klasična glazba danas

Klasična glazba nije isključivo dio glazbene povijesti! Glazbena djela skladana u prošlosti izvode se i danas i imaju svoju vjernu publiku. Dirigenti i glazbeni izvođači pritom pokušavaju što vjernije interpretirati ideje skladatelja određenih glazbeno-stilskih razdoblja.

Međutim, glazbena se djela iz prošlosti mogu pojaviti i u novom ruhu, kada bivaju prerađena za različite glazbene ansamble, ili pak izvedena na elektroničkim instrumentima i računalima.

Klasična se glazba povremeno susreće i s drugim vrstama glazbe, a upravo na taj način granice između različitih vrsta glazbe pomalo blijede.

Poslušaj glazbenu izvedbu pijanista Maksima Mrvice i pokušaj je opisati!

Klasični glazbenici mogu izvoditi i popularnu te filmsku glazbu, što dokazuju i brojni simfonijski orkestri!

Poslušaj popularni orkestralni sastav The Boston Pops!

The Boston Pops

Popularni se glazbenici možda ne bave klasičnom glazbom, ali mnogi od njih imaju klasičnu glazbenu naobrazbu koja im itekako pomaže pri skladanju i izvođenju glazbe.

Poslušaj glazbenu izvedbu Lady Gage i Eltona Johna!

Klasično su glazbeno obrazovani i mnogi skladatelji glazbe za igrane i crtane filmove ili videoigre - njihov je skladateljski zanat iznimno važan kako bi glazba dobro zvučala i kako bi se njome prenijele određene ideje.

Pogledaj sljedeći ulomak:

Čari klasične glazbe zasigurno si otkrio već u ranom djetinjstvu. Gdje drugo već u animiranim filmovima!

Pronađi samostalno još neke primjere klasične glazbe u animiranim filmovima!

Klasična se glazba promiče i određenim proizvodima! Tako za Wolfganga Amadeusa Mozarta svi znaju zahvaljujući Mozart kuglama! A planetarno je poznat i film Amadeus koji životopisno opisuje lik i karakter skladatelja.

Pogledaj film i podijeli svoje dojmove s prijateljima iz razreda. Istražite o kojim su skladateljima snimljeni biografski filmovi.

Klasična se glazba stvara i danas. Razdoblje suvremene, avangardne klasične glazbe započelo je još u 20. stoljeću i od tada glazbenici istražuju nove načine njezina skladanja i izvođenja.

Suvremena se klasična glazba po nekim obilježjima može razlikovati od glazbenih djela nastalih u prijašnjim razdobljima. Poslušaj primjer i pokušaj otkriti o kojim je obilježjima riječ! Smatraš li ovu glazbu ugodnom za slušanje? Što misliš, zvuči li sva suvremena klasična glazba ovako?

Samostalno istraži nekoliko suvremenih, živućih skladatelja klasične glazbe iz svijeta i Hrvatske!

Za one koji žele znati više

Istraži po svom izboru život i djela jednog skladatelja klasične glazbe pobliže i približi ga/ju ostalim učenicima razreda.

Istraži utjecaj klasične glazbe na čovjeka i pronađi informacije o Mozartovom efektu!

Otkrij imena poznatih skladatelja na fotografiji.