Šum – zvuk – ton – glazba
Od zvuka do melodije
Sjediš u sobi, zadubljen u knjigu i odjednom ti skrene pozornost iznenadna buka. Postavljaš si pitanje: “Kakav je to zvuk?” Ili je samo šum? Čuješ li zapravo ton? Postoji li razlika? Je li ona bitna?
Sve što čujemo je...
zvuk.
Zvuk neodređene visine je...
šum.
Zvuk određene visine je...
ton.
U prethodnom su zadatku pomiješani različiti šumovi i tonovi. Među njima se krije i jedna melodija.
Fizika melodije
Svaki ton ima četiri značajke: visinu, trajanje, jačinu i boju.
Kada slušaš melodiju, čuješ visinu tona. Glazbenici tonske visine imenuju glazbenom abecedom (C, D, E, F, G, A, H). No, kako tonove označavaju fizičari? Za fizičare ton je val, a svaki val ima svoju frekvenciju. Što je frekvencija veća, ton je viši.
Ton se može odsvirati na nekom od glazbala ili otpjevati glasom. Iako će dva glazbala izvesti isti ton, čut ćeš razliku u tonskoj boji. Boja tona ovisi o frekvencijama koje titraju zajedno s osnovnim tonom.
Pogledaj kako izgledaju zvukovne boje različitih glazbala. Usporedi ih. Priključi mikrofon i isprobaj zvukove iz svoje okoline. Pogledaj kako izgleda tvoj glas.
Ljudsko uho može čuti frekvencije od 15 do 18000 Hz.
Kako već znaš, glazbenici tonove imenuju glazbenom abecedom. Danas se glazbala ugađaju prema tonu a1 koji iznosi 440 Hz. Međutim, kroz povijest glazbala se nisu uvijek jednako ugađala. Koje frekvencije je bio Bachov, a koje Mozartov ton a1? Po čemu je frekvencija 432 Hz posebna? Pogledaj videozapis.
Usporedimo tonove s bojama
I svjetlost je val. Boje imaju frekvenciju od 400 do 800 THz. Kao što se jedan ton sastoji od više frekvencija, tako je i osjet boje smjesa zračenja.
Moć zvuka
Oblik, ritam, tempo i dinamika melodije određuju njen karakter i ugođaj. Melodija različito utječe na nas: na naše raspoloženje, osjećaje pa čak i zdravlje. Zbog svoje moći djelovanja na ljude koristi se u brizi za zdravlje ljudi, životinja i biljaka.
Zvuk ne služi samo slušanju. Ljudi ga rabe zvuk za različite svrhe.
Istraži
Što je za tebe glazba? Smatraš li da se glazbeno djelo tvori samo od tonova? Prisjeti se glazbala koja izvode glazbu koju u današnje vrijeme imaš priliku čuti. Među glazbalima ima i onih glazbala koja nemaju određenu visinu, dakle, proizvode šum.
Skladatelji pri skladanju koriste i šumove i tonove u svim vrstama glazbe. Osim glazbala koje već dobro poznaješ, u izvedbi glazbenog djela koriste se raznovrsni predmeti za dobivanje šumova.
Za znatiželjne
Razmisli! Može li se skladati skladba samo od šumova?
Pogledaj videozapis. Osmisli skladbu koristeći samo šumove.
Koristeći se digitalnim glazbenim laboratorijem osmisli melodiju i ritamski pratnju. Pročitaj kako i pomoću čega sve danas možemo skladati.