Elektronička i digitalna glazbala
Pogledaj sljedeća dva videozapisa. Koja glazbala čuješ? Na koji način stvaraju ton? Razmisli i opiši koja je razlika između ovih glazbala i njihovih akustičnih/klasičnih srodnika?
Oba glazbala za produkciju tona koriste električnu energiju i elektroniku.
Električna violina ima žice po kojima se kao i kod klasične violine svira pomoću gudala. Titraji se prenose na elektromagnete koji ih pretvaraju u ton i provode do pojačala. Dakle, elektronika se koristi za pojačavanje zvuka violine.
Elektronske orgulje u potpunosti ostvaraju ton pomoću elektronike te ne koriste sustav cijevi poput klasičnih orgulja. Unatoč tome ostvaruju zvuk velikih crkvenih orgulja iako nisu vezane za jedan prostor već su prenosive.
Koja još električna glazbala poznaješ? Istraži ih i izradi prezentaciju za svoj razred.
U kojim se glazbenim stilovima koriste elektronička glazbala? U sljedećim videozapisima poslušaj nekoliko primjera.
U 21. se stoljeću elektronička glazbala rabe u gotovo svim glazbenim stilovima. U pojedinim se stilovima zvuci svih glazbala proizvode upravo pomoću elektronike. Elektronička se glazbala vrlo brzo razvijaju i unaprjeđuju. Iskustva graditelji razmjenjuju na specijaliziranim konferencijama posvećenim novim izumima s ovog uzbudljivog područja, poput međunarodne konferencije New Interfaces for Musical Expression i sličnih.
Za razliku od električnih glazbala poput električne gitare ili violončela, elektroničko glazbalo u potpunosti proizvodi ton koristeći strujne krugove. Zvuk se prenosi audio signalom koji dolazi do pojačala te nakon toga do zvučnika. Često elektronička glazbala imaju sučelje za kontrolu zvuka (visine tona, frekvencije, trajanja note). Najčešće je sučelje klavijatura, koje danas može biti vrlo raznovrsno.
Prva elektronička glazbala
Već sredinom 18. stoljeću pojedini glazbenici i skladatelji modificirali su akustična glazbala kako bi istraživali novu snagu električne struje. Izazovi elektrifikacije glazbala privlačili su inžinjere i glazbenike. Međutim početci elektroničkih glazbala koja proizvode ton u potpunosti pomoću struje sežu u kraj 19. stoljeća.
Pogledaj sljedeće videozapise i upoznaj početke elektroničkih glazbala. Istraži njihovo podrijetlo te izradi prezentaciju za svoj razred.
U klasičnoj glazbi 20. stoljeća postojao je pravac zvan elektronička glazba čiji je najistaknutiji predstavnik bio Karlheinz Stockhausen. Njegovi eksperimenti s elektroničkim zvukovima uvelike su utjecali na razvoj elektroničkih glazbala i njihovu uporabu u popularnoj glazbi. Istraži ovaj pravac i njegove predstavnike.
Šezdesetih godina 20. stoljeća pojavili su se synthesizeri u pop-glazbi. To su glazbala koja mogu oponašati zvuk klasičnih glazbala poput glasovira, flaute, ljudskog glasa, ili zvukove iz prirode poput morskih valova. Synthesizeri su postali uobičajeno glazbalo u rock i pop-sastavima upravo zvog svoje svestranosti.
Poslušaj sljedeću skladbu. Tko su izvođači?
Grupa Kraftwerk osnovana je 1970. godine u Njemačkoj i smatra se začetnikom elektroničke popularne glazbe. Zvuk njihove glazbe bio je revolucionaran za ono doba te je utjecao na mnoge buduće skladatelje tog stila.
Razvojem tehnologije digitalni synthesizeri su postali vrlo dostupni i jednostavni za korištenje. Osim uobičajenih zvukova ova vrsta synthesizera vrlo često ima ugrađenu funkciju snimanja pomoću koje korisnik može snimiti svoju izvedbu a u komercijalnim inačicama postoje i snimljene skladbe uz koje korisnik može svirati.
Istraži online synthesizere na stranicama poput ove https://midi.city/
Elektronička glazbala danas vrlo su raznolikog izgleda i mogućnosti. Pogledaj videozapise i istraži nekoliko uobičajenih.
Izuzetno važno svojstvo pojedini elektroničkih glazbala je mogućnost samplinga i loopinga. Znaš li što je sampling, a što looping?
Pogledaj videozapis i odgovori na pitanje: na koji način skladatelj stvara skladbu?
Odsvira svaki pojedini meloritamski obrazac te ga glazbalo snimi i stavi u petlju (looping).
Poslušaj sljedeća dva primjera i usporedi ih. Što ih povezuje?
Skupina TBF tehnikom samplinga dala je drugi kontekst Oliverovoj melodiji.
Opiši tehniku i razmisli: Ugrožava li sampling autorska prava? Što misliš jesu li skladatelji tijekom povijesti koristili dijelove skladbi drugih skladatelja? Na koji način je bilo riješeno pitanje autorskih prava?
Odgovore na ta pitanja možeš pronaći u sljedećem videozapisu.
Biti skladatelj elektroničke glazbe nije nimalo lakše nego biti skladatelj bilo koje druge glazbe.
Pogledaj videozapis i istraži kako naučiti skladati elektroničku glazbu.
Skladatelj elektroničke glazbe često mora imati dobro opremljen studio za skladanje. On uključuje uređaje poput računala s programima za skladanje, synthesizer, monitore, miksete, mikrofon i slične.
Za znatiželjne
Pokušaj skladati elektroničku glazbu. Preuzmi besplatnu inačicu programa FL Studio i postani skladatelj 21. stoljeća.