Misa kao glazbena vrsta razvojno kroz povijest

Uvod

Pogledaj videozapise. Opiši njihov ugođaj. Komu je ta glazba bila namijenjena u vrijeme nastanka? Kakvu je ulogu imala?

Kakve osjećaje pobuđuje u tebi? Po čemu se razlikuju ta dva glazbena primjera, a po čemu su slična? Tko sudjeluju u izvedbi? Kojoj vrsti glazbe pripadaju primjeri?

Znaš li kojemu podneblju pripadaju te skladbe i njihovi skladatelji? Obrazloži odgovor. Kakvu reakciju u slušatelja zamjećuješ u primjerima? U čemu je razlika?
Kojoj bi izvedbi želio prisustvovati? Raspravite u razredu.

Misa kao glazbena vrsta

Misa je najvažniji dio kršćanskoga bogoslužja još od njegovih početaka. Sudjelujući u nizu aktivnosti, upoznat ćeš i djela koja nisu namijenjena liturgijskomu izvođenju, već su zamišljena kao samostalna koncertna djela. Upoznat ćeš i načine na koje su skladatelji glazbeno oblikovali misne tekstove u različitim glazbeno-stilskim razdobljima te s obzirom na njihovu namjenu.

Muziciraj

Jacob Clemens: Sanctus

Otpjevaj napjev Sanctus renesansnoga skladatelja Jacoba Clemensa. Ponovno izvedi napjev zajedno s ostalim učenicima u razredu pjevajući u kanonu. Podijelite se prema dogovorenom broju dionica. Svaka dionica započinje pjevati napjev od početka u određenome vremenskom intervalu (u notnome zapisu označeno brojevima 2., 3...) oponašajući prethodnu u donošenju teme.

Koralna misa

Saznaj više

Istraži

Istraži: Kojim je događajem prekinuta višestoljetna praksa izvođenja mise na latinskome jeziku? Koje su okolnosti utjecale na pojavu glagoljaškoga pjevanja i sličnih oblika crkvenoga pjevanja na narodnome jeziku već u ranome srednjem vijeku? Kakav je bio službeni stav Crkve prema glagoljaškim napjevima?

Što znaš i na koji način možeš saznati o izvođačkoj praksi gregorijanskih korala i glagoljaškoga pjevanja u srednjemu vijeku? Postoje li notni zapisi takvih skladbi? Kako su se izvodile?

Usporedi s izvođačkom praksom danas. Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom. Posluži se i sljedećom poveznicom kao mogućim izvorom informacija.

Saznaj više

Poslušaj skladbe koje na umjetnički način obrađuju, citiraju te stvaraju nove melodije temeljene na karakteristikama glagoljaških napjeva. Pronađi informacije o skladbama i o njihovim autorima: Katarini Livljanić (hrvatskoj pjevačici, muzikologinji i umjetničkoj voditeljici ansambla Dialogos), Igoru Kuljeriću (skladatelju i dirigentu), Leošu Janačeku (češkomu skladatelju, etnomuzikologu i pedagogu). Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom.

Skladbe za slušanje:

Višeglasne a cappella mise kasnoga srednjeg vijeka i renesanse

Missa Notre Dame prva je sačuvana polifona misa jednoga autora. Sadrži sve uobičajene stavke misnoga ordinarija. Većinu stavaka te mise Guillaume de Machaut (oko 1300. - 1377.) skladao je na temelju jednoga gregorijanskoga korala.

Muziciraj!

Upoznaj napjev L'homme armé pjevanjem i izvođenjem tjeloglazbom.

L'homme armé

Sudjelujući u sljedećoj aktivnosti, upoznat ćeš dva primjera misa na temu L'homme armé (od četrdesetak poznatih).

Saznaj više

Orkestralne mise

U narednim razdobljima vokalne mise postaju rijetkost. Usavršavanje glazbala, a time i njihovih izvedbenih mogućnosti, te pojava opere, koja ističe solistički, monodijski stil u odnosu na dotadašnji zborski, pridonijeli su i promjenama u oblikovanju mise kao glazbene vrste.

Saznaj više

Skladatelji ponekad uzimaju i samo pojedine stavke mise raščlanjujući ih na više brojeva. Osobito je za to bila pogodna Gloria (Slava) zbog načina na koji je oblikovan i tekst (u više odlomaka). Među najpoznatijim glazbenim primjerim jest Gloria RV 589 Antonija Vivaldija.

Vivaldi je ovo djelo skladao za štićenice venecijanskoga sirotišta i samostana Ospedale della Pietà, koji se u Vivaldijevo vrijeme razvio u vrhunsku glazbenu školu. Orkestar i zbor te ustanove, sastavljen isključivo od djevojaka, bio je svojevremeno poznat diljem Europe.

Istraži

Zbog opsežnosti ni Missa solemnis (Svečana misa) Ludwiga van Beethovena (1770. - 1827.) niti Bachova Misa u h-molu nisu bile pogodne za liturgijsku izvedbu. Velik broj djela s nazivom misa (rekvijem i druge srodne vrste) nastalih u razdoblju romantizma i u 20. stoljeću namijenjeni su koncertnoj izvedbi, a ne liturgijskoj.

Razlog ne leži isključivo u obimu djela. Orkestralne mise često su proširene i drugim duhovnim, biblijskim sadržajima, ali u kasnijim razdobljima i svjetovnim sadržajima.

Rekvijem

Istraži

Za znatiželjne

Muziciraj!

Leonard Bernstein: Warm-up

Otpjevaj pjesmu Warm – up američkoga skladatelja i dirigenta Leonarda Bernsteina zajedno s ostalim učenicima u razredu. Ulomak možeš poslušati u odlomku koji slijedi: Saznaj više, skladba: Mass, minutaža: 06:38.

Skladbu izvedite najprije jednoglasno, a zatim u skupinama, u kanonu. Što je kanon? Kako se zove polifoni postupak na kojemu se temelji taj glazbeni oblik?

 

Saznaj više

Poslušaj preporučene skladbe. Pronađi dodatne informacije o njima. Koje glazbene utjecaje prepoznaješ u njima? Prepoznaješ li politički i društveni angažman u ideji nastanka pojedinih djela? Kakav je karakter tih djela? Imaju li ona i duhovni karakter iako nisu namijenjena izvođenju za vrijeme liturgije? Objasni.

Istraži pozadinu nastanka tih djela. Potkrijepi zaključke citatima samih autora o skladbama te glazbenim ulomcima. Izdvoji skladbu koja te se posebno dojmila. Koji su glazbeni ili neglazbeni elementi zaslužni za tvoj odabir?

Zadatak možeš izraditi na satu ili kod kuće kao projektni zadatak služeći se digitalnim alatom prema želji.

Služeći se digitalnom aplikacijom, saznaj zanimljivosti o skladateljima čija si djela odslušao.

http://public.authoring.profil-klett.hr/dos-el/app-composers/

Provjeri znanje