Tradicijska glazbena baština Europe

Promotri karte svijeta i Europe. Kolika je Europa u odnosu na ostale kontinente? Koliko je država i naroda u njoj? Što misliš imaju li oni svi jednake glazbene stilove?

Europa je mali kontinent s velikim brojem država i naroda. Svaka europska država, u nekim slučajevima svaka regija ili zajednica unutar države, ima svoju kulturnu baštinu i svoj vlastiti glazbeni stil. Ali različite tradicije imaju i mnogo toga zajedničkoga.

Promotri videozapise i odredi zajedničke karakteristike sljedećih dvaju glazbenih primjera.

Promotri sljedeća dva videozapisa i odredi što im je zajedničko.

Povezanost glazbenih stilova ne postoji samo među narodima pripadnicima velikih skupina naroda (romanski, germanski ili slavenski), već i među različitim narodima koji obitavaju jedan pokraj drugoga ili na istome području.

Prisjeti se prošlosti našega kontinenta. Jesu li ljudi iz grada i ljudi sa sela bili povezani ili strogo odvojeni? Jesu li njihove glazbe bile odvojene, bez utjecaja jedna na drugu? Je li crkvena glazba mogla utjecati na tradicijsku glazbu? Kako?

Poslušaj primjer i odredi glazbeni stil. Je li ovo folklorna ili crkvena pjesma?

Je li sljedeća skladba klasična ili tradicijska?

Zapravo vrlo malo znamo o povijesti europskih tradicijskih napjeva jer je teško odrediti je li neka pjesma izvorno tradicijska ili je bila dio umjetničke ili popularne glazbe pa je prešla u sferu tradicijske. Naime, tijekom stoljeća u Europi je postojala velika povezanost između umjetničke, crkvene i tradicijske glazbe.

Poslušaj sljedeće primjere i odredi prema zvuku geografsko područje kojemu pripadaju. Jesu li sljedeće skladbe europske ili azijske?

Iako primjeri zvukom podsjećaju na Aziju, radi se o europskim tradicijskim glazbalima i pjesmama.

Što misliš kojemu dijelu Europe pripadaju? Prisjeti se povijesti. Kako je azijska glazba stigla u Europu?

Pogledaj videozapise, poslušaj pjesme te im odredi glazbeni oblik. Imaju li što zajedničko? U kojemu su tonskom rodu? Možeš li im odrediti mjeru?

Najočitija zajednička značajka europskih napjeva jest strofni oblik. Gotovo sve europske tradicijske pjesme imaju istu melodijsku strukturu koja se ponavlja uz promjenu teksta.

Ako poslušamo ljestvice, većina se europske glazbe koristi durom i molom, odnosno starocrkvenom ljestvicom (dorskom, frigijskom, lidijskom, miksolidijskom, eolskom, lokrijskom i jonskom) ili pentatonikom. Prisjeti se otkuda potječu starocrkvene ljestvice. Kada su se pojavili dur i mol u umjetničkoj glazbi? Otkud potječe pentatonika? Odakle je i kako ona stigla u Europu?

Skoro sve europske tradicijske pjesme mogu se svrstati pod određeni metar, jedan ili više njih, što znači da su metrične ili polimetrične.

Prouči načine pjevanje u sljedećim videozapisima. Pjevaju li pjevači pretežno visoko ili duboko, otvorenim grlom ili prigušeno, jednoglasno ili višeglasno?

Neki etnomuzikolozi u Europi razlikuju tri vrste pjevanja: euroazijsko, staroeuropsko i moderno europsko. Euroazijsko pjevanje jest visoko, oštro i grubo, glazbeni je stil melankoličan i odlikuju ga dugi ukrašeni tonovi. Za staroeuropsko pjevanje karakteristično je otvoreno grleno i opušteno pjevanje, jednostavne i višeglasne pjesme. Moderni stil pjevanja zapravo predstavlja način pjevanja novijega datuma koji je vjerojatno rezultat utjecaja gradskih sredina na seoske sredine. Uključuje balade i lirske ljubavne pjesme, solističke izvedbe, a u pjesmama je veći naglasak na tekstu nego na glazbi.

Postoje i posebni europski vokalno-glazbeni stilovi vrlo prepoznatljivi i poznati. Istražimo najvažnije.

Poslušaj pjesmu i opiši njezin ugođaj. Na kojemu je jeziku? Kakav je tempo? Kojoj skupini naroda pripada ova tradicijska pjesma: Romanima, Germanima ili Slavenima?

Fado je portugalski glazbeni stil čiji se najstariji usmeni tragovi mogu pratiti do početka 19. stoljeća, a vjerojatno je postojao i mnogo ranije. Danas se smatra vrstom pjesme koja može govoriti o bilo kojoj tematici, ali mora pratiti zadanu tradicionalnu strukturu. Popularno shvaćanje fada jest to da ga karakteriziraju tužne melodije i tekstovi, često o moru ili životu siromaha i prožet je osjećajem melankolije. Godine 2011. UNESCO ga je zaštitio kao nematerijalno kulturno blago Portugala.

Za znatiželjne

Poslušaj primjer i opiši način pjevanja. Tko je izvođač? Kako se zove ovaj stil pjevanja? Otkuda dolazi? Kojoj skupini naroda pripada ova tradicijska pjesma: Romanima, Germanima ili Slavenima?

Jodlanje je stil pjevanja koji karakterizira ponavljanje i brze promjene visine tona. Naziv dolazi od njemačke riječi jodeln koja znači koristiti se slogom jo. Ta se vokalna tehnika rabi diljem svijeta, ali je dugo bila ruralna tradicija alpskoga dijela Europe. Postala je popularna tridesetih godina 19. st., a povezuje se sa Švicarskom, Austrijom i južnom Njemačkom.

U Skandinaviji postoji vrsta jodlanja zvana kulning ili laling kao forma signalne pjesme, način prenošenja poruka na velike udaljenosti u planinskim krajevima.

Poslušaj sljedeći primjer i odredi izvođače, tempo i ugođaj pjesme.

Sevdalinka je tradicijski glazbeni stil Bosne i Hercegovine i sastavni dio bošnjačke kulture. Karakterizira je spor ili umjeren tempo i izuzetno osjećajne melodije. Sevdalinke su pune emocija i tradicionalno se pjevaju vrlo strastveno. Tradicionalne sevdalinke ženske su pjesme koje govore o ljubavi i čežnji, neispunjenoj i nesretnoj ljubavi, neke pjevaju o žudnji za voljenom osobom, a neke imaju i komične elemente. Ritam glazbe i tempo podliježu ritmu teksta. Nekada su se pjevale bez instrumentalne pratnje, no suvremene sevdalinke prate manji ansambli sastavljeni od harmonike, violine, gitare ili srodnoga trzaćeg glazbala, flaute ili klarineta, berde i bubnja.

Iako glazbenika instrumentalista u pojedinim zajednicama ima manje nego pjevača, veća je raznolikost među glazbalima nego među načinima pjevanja.

Glazbala u Europi mogu se razvrstati u četiri skupine:

Prisjeti se povijesti europskih naroda. U koje ih se skupine može svrstati? Pogledaj ilustraciju i objasni podrijetlo europskih jezičnih skupina.

Ako analiziramo i uspoređujemo Europu u cjelini, postoje vrste glazbala, plesovi i običaji koji se u nekim svojim inačicama pojavljuju u gotovo svim tradicijskim glazbama europskih naroda.

Pogledaj videozapise i usporedi izgled i zvuk glazbala u njima. Navedi sličnosti i razlike u građi. Kako se ovo glazbalo naziva u Hrvatskoj?

U cijeloj se Europi sviraju gajde koje se međusobno najviše razlikuju po građi (broju i veličini cijevi, rupicama na njima, veličini i materijalu od kojega se izrađuje mijeh) te se sukladno tomu mijenja i zvuk (jednoglasne ili višeglasne, boja tona). Općenito gledajući, zvuk im je i dalje vrlo prepoznatljiv neovisno o tome koja im je geografska lokacija ili naziv.

Osim gajdi postoji još puhaćih glazbala koja su srodna u cijeloj Europi. Pogledaj sljedeće videozapise i odredi što je ovim glazbalima zajedničko, a po čemu se razlikuju.

Glazbala iz porodice flauta, bilo da se sviraju poprečno poput klasične flaute bilo uzdužno, vrlo su raširena diljem Europe. Uglavnom su bila pastirska glazbala izrađena od drva, a međusobno se razlikuju po dužini, broju rupica i načinu sviranja.

Osim puhaćih glazbala Europom su vrlo rasprostranjene razne vrste harmonika. Osim klasične harmonike postoje starije inačice koje su često ograničenih mogućnosti, ali vrlo zanimljive i popularne. Pogledaj fotografije i opiši sličnosti i razlike među njima.

Te inačice harmonike nemaju klavijaturu i vrlo često su dijatonske. Razlikuju se po veličini i broju tipki, ali je njihova primjena šarolika jer su idealna pratnja pjesmi i plesu diljem Europe.

Žičana glazbala poput citre vrlo su raširena u Europi. Pogledaj videozapise nekih inačica i opiši razlike među njima. O kakvoj se vrsti žičanoga glazbala radi: trzaćemu ili gudaćemu?

Trzaća glazbala poput citre razlikuju se prema veličini, broju žica i načinu sviranja (prstima ili trzalicom).

Glazbala su često pratnja plesovima. Europski tradicijski plesovi međusobno su vrlo različiti, ali također imaju određene zajedničke karakteristike.

Pogledaj videozapise i opiši ples. Plešu li plesači u skupini ili u parovima? Koja glazbala prate plesove? Odredi tempo i mjeru svakomu plesu. Što je ovim plesovima zajedničko, a što je različito?

Plesovi su uglavnom namijenjeni druženju i imaju vrlo izraženu društvenu ulogu. Oni služe kreiranju zajedništva unutar zajednice, ali i razlikovanju od drugih. Zajedničko druženje i zabava osnovna je zadaća plesa, stoga su nastali plesovi u skupinama, u kolu ili linijama.

Plesni pokreti za svaku zajednicu imaju i simboličko značenje, a najčešće je upravo ples dio udvaranja i zbližavanja mladih. Stoga su vrlo popularni plesovi u paru.

Koja glazbala prate plesove? Odredi tempo i mjeru svakomu plesu. Što je ovim plesovima zajedničko, a što je različito?

Osim zabave i udvaranja plesovi su povremeno dio raznih rituala i obreda.

Koja glazbala prate plesove? Odredi tempo i mjeru svakomu plesu. Što je ovim plesovima zajedničko, a što je različito?

Za znatiželjne

Prouči glazbala i plesove pojedinih skupina naroda te istraži kako glazbuju Romani, Slaveni, Germani, Ugrofinci i ostali europski narodi.