Uvod u temu

Uvodno o iluzijama i snovima

Način gledanja ili, recimo tako, zornog predočavanja nije od početka i nije posvuda isti, već poput svega živoga, ima svoj razvoj.

Heinrich Wölfflin
  • Pogledajte dvije ilustracije i bez duljega razmišljanja odgovorite na pitanje što je na kojoj od njih prikazano.
  • Ponovo ih pogledajte, ovaj put malo dulje. Čini li vam se sada da prikazuju nešto drugo? Obrazložite svoj odgovor.
  • Pogledajte u sljedećoj galeriji još nekoliko sličnih primjera. Obratite pozornost na ono što vidite na prvi pogled i pomnijim promatranjem.

Od trenutka kad se ujutro probudite okruženi ste bujicom svjetlosti, zvukova i mirisa. Vaša osjetila su preplavljena. Morate se samo svaki dan pojaviti i, bez misli ili truda, uronite u neospornu stvarnost svijeta. Ali koliki dio te stvarnosti je tvorevina vašeg mozga, koja nastaje samo u vašoj glavi? Odgovore daje rock zvijezda neuroznanosti, dr. David Eagleman u svojoj knjizi "Mozak: čudesna priča o tebi"...

Nataša Ozmec, Iluzija stvarnosti - možete li vjerovati svemu što vidite

Pročitajte članak u cijelosti i nakon toga odgovorite na pitanja u nastavku.
  • Čime je, prema autoru, određeno naše poimanje stvarnosti?
  • Kako autor obrazlaže tvrdnju da svako biće opaža samo ono što mu evolucija omogućuje opaziti. 
  • Protumačite zadnju misao u tekstu.
  • Povežite sadržaj članka s prethodnim zadatcima.

Što vidite na slikama?

Čovjek je mjerilo svih stvari; onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu.

Protagora

Što je stvarno? Kako definiraš stvarno? Govoriš li o onome što možeš osjetiti, što možeš omirisati, što možeš okusiti i vidjeti, onda je stvarno samo električni signal protumačen u tvojem mozgu.

lik Morpheusa, Matrix
  • Jesu li nazivi djela u skladu s onim što vi na njima vidite? 
  • Pomoću dvaju izdvojenih citata pokušajte protumačiti značenje umjetničkih instalacija koje su prikazane na slikama. Svoje tumačenje potkrijepite saznanjima iz članka Nataše Ozmec.

Pročitajte sljedeći tekst i usporedite ga sa svojim odgovorima iz prethodnoga koraka.

Odraz u ogledalu može se usporediti sa slikom nadrealističkog slikara Renéa Magrittea »Neodlučnost pogleda«, iz 1929., na kojoj je prikazana realistično naslikana lula, a ispod nje je napisano: »Ovo nije lula«. Prosječnog gledatelja ovaj natpis vrijeđa: pa valjda vidim ono što mi je pred očima, a vidim lulu. Magritte je na ovo odvratio kako se ta lula ne može pušiti, omirisati, čak niti dotaknuti. Ako nije lula, što je? Odgovor bi trebao biti jednostavan – to je (samo) slika lule, a ne lula sama. Secesijski slikar Maurice Denis je krajem devetnaestog stoljeća pojasnio ovaj problem riječima: »Prije negoli postane krajolik ili krava, slika je prvenstveno ravna ploha prekrivena bojama.«

Svijet jest onakav kakav je opažen. Što, dakle, vidimo gledajući jedan stolac? Odgovor nam daje umjetnik Joseph Koshut koji je 1965. izložio objekt »stolac« razdijeljen na svoje opažajne sastavnice: jedan drveni stolac u prostoru, a na zidu fotografiju stolca i uvećanu kopiju iz rječnika u kojem je objašnjeno lingvističko značenje riječi »stolac«. Rad se zove »Jedan i tri stolca«, i to je ono što čini našu stvarnost – troje kao jedno. Zaintrigirani naslućujemo implikaciju Svetog trojstva.

Miroslav Huzjak, Stvarnost kao jezična iluzija

Prije negoli postane krajolik ili krava, slika je prvenstveno ravna ploha prekrivena bojama.

Maurice Denis

Uvodno o baroku

Bili su jednom ruski astronaut i ruski neurokirurg. Raspravljali su o vjeri. Neurokirurg je bio kršćanin, a astronaut nije. "Bio sam mnogo puta u svemiru", hvalio se astronaut, "ali nikada nisam vidio ni Boga ni anđele." "A ja sam operirao mnogo pametnih mozgova", odgovori drugi, "ali nikad nisam vidio niti jednu misao."

Jostein Gaarder

Nakon duhovne i svjetonazorske revolucije koju je, pod utjecajem antičke kulture i humanizma, u svijet uvela renesansa (težnja prema dokazivome i ovozemaljskome), barokna epoha donosi nemir i dogmatizam. Barokni svjetonazor može se usporediti s razbijenim ogledalom. Čovjek je razapet između materijalnoga i duhovnoga, ovozemaljskoga i onostranoga, želje za uživanjem u životu i svijesti o prolaznosti i konačnosti. Novi svjetonazor odražava se u svim područjima ljudskoga djelovanja, ponajviše u umjetničkom stvaralaštvu.

Usporedite

  • Na temelju uočenih razlika opišite ukratko renesansni i barokni stil u umjetnosti.

Za baroknu su umjetnost tipični kontrastni oblici, suprotno renesansnoj umjetnosti koja je bila jednostavnija i skladnija. 17. je stoljeće općenito prožeto napetošću između nepomirljivih suprotnosti. S jedne strane nastavlja se optimistično životno raspoloženje renesanse, dok s druge strane mnogi odlaze u drugu krajnost svojim životom u vjerskoj povučenosti i nijekanju svjetovnih stvari. U umjetnosti, kao i u stvarnosti, susrećemo pompozne i raskošne oblike izraza. Istovremeno su nastajali redovnički pokreti koji su okretali leđa svijetu. (...) Jedna od parola baroka bio je latinski izraz „carpe diem“ – što znači: „iskoristi dan“. Drugi latinski izraz koji se često upotrebljavao, bio je „memento mori“ — što znači: „sjeti se da ćeš umrijeti“. U slikarstvu jedna te ista slika može prikazivati prilično raskošan stil života, dok se istovremeno u kutu nazire kostur. Na više je područja barok prožet taštinom, gizdavošću. No, mnoge je zanimala i stražnja strana medalje, to jest prolaznost svih stvari. To znači da je sva ljepota oko nas osuđena na smrt i propast.

Jostein Gaarder, Sofijin svijet

Slijedite poveznicu i pogledajte djela španjolskih baroknih majstora u Muzeju likovnih umjetnosti u Sevilli.

Barokna se umjetnost, u odnosu prema renesansi, na gotovo svim razinama promatranja može interpretirati kao svojevrsna suprotnost, čak suprotnost u osnovnim oblicima i metodama izražavanja. Na razini kompozicije slike ta usporedba pokazuje da renesansa teži stabilnosti, pa je, stoga, u klasičnoj renesansi idealni kompozicijski oblik trokut, a barok, naprotiv, želi naglasiti silu, dinamičku kompoziciju čiji je najneposredniji izraz upravo ta dijagonala. Velika otkrića u znanosti, te Keplerova i Newtonova u astronomiji, rezultirala su novim spoznajama u svijetu. Sve je, zapravo, kretanje sila i sve se sastoji od reakcije i akcije sila. Taj novi doživljaj beskonačnosti, uočen i u matematici i astronomiji, u slikarstvu se očituje beskonačnom dubinom prostora.

Radovan Ivančević

Pogledajte film Hrvatske televizije u kojemu dr. Radovan Ivančević govori o baroku i baroknoj umjetnosti dostupan na Carnetovoj Meduzi (za pristup potrebna je prijava). U slučaju da vam se ne otvori preporučena emisija, upišite u tražilicu naziv emisije: Povijesna pripovijest IX.: Barok, rokoko, klasicizam.

Barok u književnosti

Od kraja 16. i tijekom 17. st.  (u Hrvatskoj do sredine 18. st.) vrijeme je baroka u umjetnosti. Najsnažnije se razvio u talijanskoj i španjolskoj književnosti, a imao je snažan odjek i u hrvatskoj književnosti. U priloženoj prezentaciji nalazi se sažet pregled baroka kao književnopovijesne epohe i stila.

Barok u europskim književnostima (prezentacija)

Rečenica (uvod)

Da biste lakše usvajali nova znanja o rečenicama, riješite sljedeće zadatke i provjerite svoje predznanje o vrstama riječi, sintagmama, rečeničnim dijelovima.

Strukovna škola (105 sati)

Ovaj je dio uvodne jedinice namijenjen učenicima četverogodišnjih strukovnih škola sa 105 sati godišnje i dopuna je temi Drama pobunjenoga pojedinca.
  • Prvo presložite dijelove tako da dobijete cjelovitu sliku. Promotrite je i naslovite prema asocijativnosti.
  • Nakon toga riješite rebus.
  • Usporedite svoj naslov ili asocijacije uz sliku i odgonetku rebusa.
  • Svojim riječima opišite što za vas znači pojam koji povezuje oba zadatka. Navedite nekoliko primjera.

Književni vremeplov 1

Nastavak zadataka i sadržaja koji će vas uvesti u svijet drame i tragedije kao književne vrste, kojim se bavite u temi, nalazi se u jedinici Uvodno o drami (6. modul Drama pobunjenoga pojedinca, Književni vremeplov 1). Slijedite poveznicu i riješite  ponuđene zadatke, istražite što se sve nalazi u modulu.