Književni vremeplov 3 i
Fon-Fon 3

U prvoj temi razmatra se odnos između tradicionalnoga i suvremenoga te načini na koji suvremeni svijet uspostavlja dijalog s prošlim vremenima. To se odnosi i na književnike koji klasičnim predlošcima pristupaju iz različitih perspektiva stvarajući na njihovim temeljima nova literarna djela. Kao primjer navodi se roman Koraljna vrata Pavla Pavličića. Jezično-komunikacijska je tema raspravljanje.

U drugoj temi propituje se poimanje ljudskosti i definicije čovjeka u različitim razdobljima ljudske povijesti. To se odražava i na različite književne likove koji su nosioci određenih vrlina i mana. Okosnica je teme tragedija Hamlet Williama Shakespearea kao obvezno djelo za cjelovito čitanje. Ona se povezuje s jezičnim i komunikacijskim sadržajima izrade i pisanja usporednoga školskog eseja.

Napomena: 

Budući da je Ispitnim katalogom za državnu maturu u školskoj godini 2022./2023. predviđeno pisanje drugačijega oblika eseja od onih koji su predstavljeni tiskanim udžbenikom Fon-Fon 3, izrađeni su Razlikovni digitalni sadržaji za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole (140 sati) te Razlikovni digitalni sadržaji za  četverogodišnje strukovne škole (105 sati) koji su dostupni u glavnom izborniku ove publikacije. U njima se  nalazi prilagođeni sadržaj povezan s pisanjem školskoga eseja.

Središte teme Gundulićevo je djelo Dubravka kao djelo namijenjeno cjelovitu čitanju. S obzirom na temu djela, uvodna jedinica otvara temu slobode, daje pregled baroka kao književnopovijesne epohe i stila te Gundulićeva života i stvaralaštva. Središnja je jedinica učionica koja upotpunjuje analizu i interpretaciju djela različitim sadržajima, a u trećoj se jedinici usustavljuju spoznaje o temi. Ponuđeni su zadatci za produbljivanje i proširivanje znanja, istraživački i kreativno-stvaralački. Modul završava ispitom znanja (digitalna provjera) i zadatkom za pisanje interpretativnoga eseja.

U četvrtoj temi u prvome su planu ep kao književna vrsta i tehnike kojima se on ostvaruje. Daje se kratak povijesni pregled najznačajnijih epova u svjetskoj i hrvatskoj književnosti, a posebna se pažnja posvećuje spjevu Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića. Jezično-komunikacijska je tema upućivanje. 

Peta tema propituje društvenu stvarnost kao književnu temu i društvenu ulogu književnosti u smislu ukazivanja na negativne pojave u svijetu u kojemu književnici žive. Naglasak je prvenstveno na realizmu kao stilskome razdoblju, ali i generalno na realističkome postupku koji se koristi u razdobljima koja slijede te je prisutan i u suvremenoj književnosti. Jezična su tema Funkcionalni stilovi.

U šestoj temi naglasak je na modernom pjesništvu koje započinje zbirkom Cvjetovi zla francuskoga pjesnika Charlesa Baudelairea. Osim Baudelairea u prvome su planu hrvatski pjesnici Antun Gustav Matoš i Tin Ujević, svojevrsni nastavljači njegove tradicije. Jezična je tema Tvorba riječi. 

Književni vremeplov tema je čiji se sadržaji koriste paralelno s obradom pojedinih lektirnih naslova kako bi ih se svrstalo u književnopovijesni kontekst. U uvodu teme ponavljaju se osnovna obilježja razdoblja od antike do romantizma u europskoj književnosti. U učionici su hrvatski romantizam, europski i hrvatski realizam, europski modernizam i hrvatska moderna predstavljeni slikovnim galerijama i videomaterijalom koji je popraćen interaktivnim zadatcima za ponavljanje i usustavljivanje znanja. Sinteza teme pruža drukčiji pogled na književne epohe uz dodatne sadržaje i zadatke.