O liepa, o draga, o slatka slobodo!
Ivan Gundulić, Dubravka
Provjeru poznavanja saržaja djela možete preuzeti u formi digitalnoga kviza i upotrijebiti kao vlastiti obrazac: Ivan Gundulić – Dubravka (provjera čitanosti).
Dubravka
Dubravka je, uz ep Osman i religioznu poemu Suze sina razmetnoga, najznačajnije djelo Ivana Gundulića. Kao književna vrsta to je pastorala s obilježjima melodrame. Radnja pastirskih drama obično se odvija u idiličnoj prirodi i arkadijskoj atmosferi, zapleti su ljubavni, a likovi su pastiri, pastirice i različita mitološka bića. U nastavku ponuđeno je nekoliko zadataka povezanih sa sadržajnom i izraznom analizom djela.
Mjesto i vrijeme zbivanja
- Pronađite u rječniku hrvatskoga jezika značenje riječi dub.
- Zaključite otkuda imena Dubrovnik, Dubrava, Dubravka.
- Saznajte što je predstavljao dub u slavenskoj mitologiji.
- Opišite kako zamišljate prostor u kojemu se zbiva radnja ovoga djela.
- U koje doba smješta Gundulić radnju Dubravke?
Dubrava – šuma – priroda – mu je kolijevka pretkršćanskog, satirskog Dubrovnika, tamno sjećanje njegova poganskog i helenskog porijekla, kad se dubrovačko brdo još šumom zelenjelo, satirskim siringama odjekivalo...
Ivan Gundulić, Dubravka (nastavni listić 1)
Ivan Gundulić, Dubravka (nastavni listić 2)
Likovi i alegorija
Likovi su u Gundulićevoj pastorali nositelji dubljih značenja, odnosno Gundulićeva svjetonazora. Kao pripadnik vlastele Gundulić smatra da se vlast ne treba dijeliti s pučanstvom i tu ideju uobličuje u priču o braku između sličnih ("lijepa lijepu dâ se").
Stil
Miješanjem visokoga i niskoga stila dodatno se produbljuje razlika između uzmnožnih pastira (vlastele) te satira i seljaka. Tako Miljenko progovara dvostruko rimovanim dvanaestercem rabeći barokni končeto. Satiri su nositelji humora, vezani za komične situacije, a govor seljaka pretežno je uklopljen u kraće, jednostavne dijaloge.
Usporedite
MILJENKO
Sve vidim! Ah, sad, moj uzdaše ognjeni,
k môj želji prilijepoj ti vodac bud' meni,
pače se poteži leteći naprijeda,
ter i nje užeži srdačce od leda;
neka mi vjeruje da u ognju gorim vas,
u sebi kad čuje istoga ognja vlas.
Ah, život ki 'e draži, kad bi oganj moguć bil,
kî dušu mû spraži, užeći i mû vil.
PRSI IMA OD LEDA VIL MOJA GIZDAVA
Prsi ima od leda vil moja gizdava,
a sred nje pogleda živa je žerava.
Ljubavi, vas tvoj plam i strijele tvê vrzi
kad goriš pogled sam, a lediš nje prsi.
Pače svjet uzmi moj: il sledi nje pogled
il užež’ prsi njoj, da su oganj a ne led!
Ivan Bunić Vučić
- Pročitajte Miljenkovu repliku iz drame "Dubravka" i pjesmu Ivana Bunića Vučića.
- Usporedite ih na stilskoj i idejnoj razini.
- Izdvojite antitezu koja se nalazi u objema pjesmama.
- Dokažite da oba teksta pripadaju baroknomu stilu.
Barokni končeto
MILJENKO
Ako uzdah moć i glas želje mê ne objavi,
užežen da sam vas u živoj žeravi,
i ako još plama ne vidje u meni,
tere mâ vil sama da gorim ne scijeni:
pogledaj sred čela mê srce sprženo,
od suha pepela u prahu satreno;
viđ luge, dubrave i polja i gore
veće gdi eto sve u ognju mom gore.
Je li ovo, reci ti, što zna lis i kami,
kladenče, kî uzrasti mojima suzami,
kroz romon kažuć tvoj žuđenoj môj duši
kako te oganj moj čestokrat prisuši?
Miljenko o Dubravki govori petrarkističkim metaforama oblikovanim na barokni način, a one se nižu (u grozdovima) i često su hiperbolične, ponekad i paradoksalne – npr. od Miljenkove su se ljubavi zapalili luzi, a od njegovih je suza nastao izvor, koji presuši zbog ognja njegove ljubavi; time se ciljano u baroku djeluje na čitatelja (zapanjiti ga ) i to su „omiljeni paradoksi poznatiji pod imenom končeti“.
Dunja Fališevac
Lirska, epska i dramska obilježja djela
Leksik
Himna slobodi
Poslušajte stihove Himne slobodi, potom riješite zadatke na sljedećem listiću i za kraj pogledajte i poslušajte izvedbu Gotovčeve Himne slobodi.
Ivan Gundulić, Dubravka (nastavni listić 3)