Pisali smo, pišemo i pisat ćemo! Uvod u stvaranje riječima.
Knjige u povijesti
Ljudi su oduvijek željeli zapisivati riječi i sačuvati ih od zaborava. U audiozapisu koji slijedi saznat ćeš koliko je stara povijest knjige, kako su ljudi zapisivali riječi, kada je izumljen prvi tiskarski stroj i još mnogo toga zanimljivoga. Pažljivo slušaj kako bi kasnije mogao/mogla riješiti zadatke.
Knjige u povijesti
Povijest knjige stara je više od 7000 godina. Knjige su mijenjale svoj oblik ovisno o materijalu od kojega su izrađene, a mijenjao se i način zapisivanja riječi. Prve prave knjige pojavile su se na istoku. Zanimljivo je saznati da su stare kineske knjige sastavljane od bambusovih daščica, a kasnije su ih zamijenili prekrasni svitci načinjeni od svile.
Ljudi su oduvijek željeli zapisivati riječi i sačuvati ih od zaborava, stoga su se snalazili na različite načine. Babilonci su se, primjerice, koristili mekanim glinenim pločicama po kojima su pisali drvenim štapićima, a zatim ih sušili i pekli. Stari Egipćani pisali su na svitcima načinjenima od papirusa koji su rezali na uske vrpce, lijepili ih jedne uz druge i tako dobivali široke listove papirusa na kojima su mogli pisati. Svitci su bili dugački i do 50 metara. Svitci su imali više nedostataka: čitatelj ga je trebao svaki put odmotati kad bi čitao i ponovno zamotati kad bi prestao s čitanjem. Svakim odmotavanjem tekst se trošio i brisao.
U početku su se knjige ispisivale ručno, što je jako dugo trajalo i bilo je jako osjetljivo. Pisari su se prvo koristili drvenim štapićima uronjenim u tintu, potom gušćjim perima, a tek onda metalnim perima. Nekad je trebalo i više godina da se napiše knjiga.
Tek je izumom tiskarskoga stroja umnažanje knjiga postalo lakše. Johannes Gutenberg je davne 1440. godine došao na ideju da izlijeva pojedinačna slova iz metala i s pomoću njih sastavlja riječi i rečenice u slagalice. Konstruirao je prešu s pomoću koje se dobivao otisak bojom premazanih riječi preko lista papira. Prva tiskana knjiga bila je Biblija 1455. godine. Tiskarski stroj omogućio je tiskanje raznih knjiga, što je bilo značajno za razvoj pismenosti, kulture i raznih ideja.
Osim klasične knjige koju možemo listati, mirisati i svakim okrenutim listom ponirati u intimu njezinih korica, danas svjedočimo i postojanju e-knjiga, knjiga koje je moguće čitati na uređajima poput računala, pametnoga telefona ili pak posebno napravljenih uređaja namijenjenih isključivo čitanju knjiga (e-Reader). Velike su prednosti koje nam pruža e-knjiga. Zaljubljenici u čitanje na jednome uređaju mogu imati cijele biblioteke koje su uvijek uz čitatelja, ona je lagana i ne zauzima puno prostora. E-knjiga napretkom tehnologije pomaže slabovidnim osobama jer može sadržavati i audiozapise, ali i prilagođavati dimenziju teksta čitateljima slabijega vida. Osim toga, može sadržavati i vanjske poveznice, rječnike, a i čitatelj može umetnuti komentar.
- Kako ti se svidio tekst?
- Što je najzanimljivije što si čuo/čula?
- Voliš li pisati? Pišeš li rado rukom ili više voliš pisati na računalu?
Pogledaj kako izgleda slavni Kamen iz Rosette koji je omogućio odgonetavanje egipatskoga hijeroglifskog pisma.
Načini pisanja u povijesti
U audiozapisu čuo/čula si kojim su se načinima zapisivanja ljudi koristili u povijesti. Sad riješi sljedeći zadatak.
Obilježja pojedinoga načina pisanja
Jedan od načina pisanja i izrađivanja knjiga bilo je pisanje rukom. Takvo nastajanje knjige bilo je skupo i dugotrajno.
Kako je zapravo izgledalo ručno izrađivanje knjige, možeš pogledati u ovome videu. Zatim odgovori na pitanja i pokušaj riješiti zadatak.