Vijetnamski rat
Uvod
Nakon Drugoga svjetskog rata i oslobođenja od Japana područje Indokine ostalo je pod kolonijalnom vlašću Francuske. Indokina je bilo područje današnjih država Vijetnam, Laos i Kambodža. Vijetnamski komunisti pod vodstvom Ho Ši Mina poveli su 1946. g. rat za oslobođenje od kolonijalne vlasti. Sporazumom u Ženevi 1954. g. stvorene su države Vijetnam, Demokratska Republika Vijetnam, Kraljevina Laos i Kraljevina Kambodža.
Uzroci Vijetnamskoga rata
Kviz ponavljanja
Tko podržava koga?
U Vijetnamski rat uplele su se i druge države: SAD-u pomažu Australija, Novi Zeland, Filipini, Južna Koreja i Tajland, a Sjevernome Vijetnamu i Vietkongu SSSR i Kina. Mnoge su države simbolički pružale potporu jednoj ili drugoj strani, a jedan primjer podrške možeš vidjeti u nastavku.
Užasi rata
Ova potresna fotografija prikazuje djecu iz sela Trang Bang u Vijetnamu nakon što su južnokorejski zrakoplovi na selo bacili napalm bombu. Napalm je zapaljiva smjesa koja uzrokuje teške opekline. Koristi se tako da se njime pune bombe i mine. U središtu fotografije je devetogodišnja djevojčica Kim Phuc, koja je u borbi za vlastiti život sa sebe strgala zapaljenu odjeću. Unatoč tome zadobila je opekline na 30 % tijela. Fotograf Nick Ut odveo je Kim u bolnicu u Saigonu gdje je provela 14 mjeseci i prošla 17 operacija. Za ovu je fotografiju nagrađenPulitzerovom nagradom (fotografija godine). Fotografija je imala snažan odjek u SAD-u, a mnogi smatraju da je doprinijela kraju rata.
Kad je fotografija objavljena, Pan Thi Kim je bilo jako neugodno jer je na fotografiji bez odjeće. Osim toga, vijetnamska vlada vidjela je u djevojčici potencijal za propagandu. Proglasili su ju nacionalnim simbolom rata te je morala prekinuti školovanje i posvetiti se turnejama, razgovorima s ministrima i političarima te drugim vrstama propagande. Ponudu nije mogla odbiti i kaže da ju je to skoro uništilo jer bila je zatvorenik u zatvoru bez zidova. S vremenom se prestala pitati zašto se baš njoj to dogodilo. Shvatila je da nije jedina kojoj se to dogodilo i da mnogi nisu niti preživjeli. A ona je ipak još živa! Prestala je i mrziti tu fotografiju te ju je počela koristiti kao snažno oružje u borbi za mir. Danas živi u Kanadi, aktivistkinja je koja surađuje s UNESCO-om te se zalaže za mir i oprost. Kroz svoju zakladu pomaže i djeci žrtvama rata.
Oblici antiratnih protesta
Vijetnamski rat pokrenuo je veliki antiratni pokret u SAD-u. Masovnije demonstracije počinju 1967. g., a vrhunac doživljavaju 1969. I 1970. g. kad milijuni Amerikanaca izlaze na ulice demonstrirajući protiv rata. Sve do danas to su još uvijek najveće demonstracije u povijesti SAD-a. Uz masovne proteste i mnogi su pojedinci na razne načine pokušali utjecati na javno mijenje zauzimajući se za kraj rata. Istraži o kojim je osobama riječ.
Martin Luther King Jr. – vođa pokreta za građanska prava Crnaca, aktivno se zalagao za to da SAD mora prekinuti rat jer nema pravo ratovati u tuđoj zemlji. Smatrao je i da novac koji SAD troši na rat treba usmjeriti na poboljšanje položaja siromašnih u SAD-u.
Boksač Muhammad Ali odbio je u doba Vijetnamskoga rata poziv za vojsku. Zbog izbjegavanja izvršenja vojne obveze osuđen je na zatvor, oduzeta mu je titula svjetskoga prvaka i trajno zabranjeno boksanje. Vrhovni sud SAD-a poništio je odluku 1970. g.
Mnogi su glazbenici kroz svoju glazbu protestirali protiv rata. Jedan od njih je i John Lennon, autor poznatih antiratnih pjesama Give peace a chance i Imagine.
Kviz ponavljanja
