Studija slučaja: Poljska
Uvod
Poljska je nakon rata do 1956. g. službeno bila pod okupacijom SSSR-a. Prokomunistički Demokratski blok pobijedio je na izborima 1947. g. nakon što je nekomunističkim strankama uglavnom onemogućeno normalno djelovanje. Uspostavljena Narodna Republika Poljska provela je nacionalizaciju privatnoga vlasništva, kolektivizaciju i agrarnu reformu u kojoj je zemlja oduzeta veleposjednicima podijeljena sitnim seljačkim domaćinstvima. Politički je država bila pod staljinističkom upravom.
Komunistička diktatura
Na referendumu 1946. g. Poljaci su dali svoje mišlje o ukidanju parlamenta, promjeni gospodarskoga sustava i pitanju promjene granica. Referendum je zapravo bila odluka o podršci komunizmu. Blok komunističkih stranaka je gdje god je to bilo moguće namjestio rezultate. Opozicija je na rijetkim mjestima očuvala biračke kutije. Tako se, primjerice, u Krakovu vidjelo da čak 84 % glasova nije podržavalo ukidanje parlamenta. Istraživanja provedena nakon pada komunizma pokazuju da većina glasača nije podržala ukidanje parlamenta i promjenu gospodarskoga sustava.
Nakon uzastopnih nemira tijekom listopada 1956. g. Sovjeti su na vlast postavili Władysława Gomułku i dopustili veću autonomiju poljske vlade. Time je u Poljskoj završeno razdoblje staljinističke vlasti, ali je komunistička vlast i dalje čvrsto kontrolirala politiku, društvo i gospodarstvo. Protesti su nemilosrdno ugušeni. Nova se vlast početkom sedamdesetih kratkotrajno otvorila prema zapadu uzimajući kredite za modernizaciju industrije i uvoz robe široke potrošnje. To je zaustavljeno izbijanjem svjetske naftne krize 1973. g. Nezadovoljstvo protiv komunističke vlasti sve je više raslo u sindikatima, studentskim organizacijama i dijelu medija.
Sindikat Solidarnost
Krajem 1980. g. došlo je do novoga velikog vala radničkih štrajkova. U Gdanjsku je pokrenut novi sindikat Solidarnost (Solidarność). Kao vodeća ličnost istaknuo se Lech Wałęsa, koji je kao električar u brodogradilištu živio oskudno kao i većina drugih radnika. U karizmatičnim javnim nastupima jasno je branio položaj radnika i tražio poboljšanje uvjeta. Sindikat Solidarnost narastao je u široki pokret protiv komunističke vlasti u Poljskoj. Pokret je podržavala Katolička Crkva u Poljskoj uz simpatije novoizabranoga pape Poljaka Ivana Pavla II. Vlasti su tijekom 1982. i 1983. g. uvele izvanredno vojno stanje. Solidarnost je zabranjena, tisuće su završile u zatvoru, a Wałęsa u kućnome pritvoru. Štrajkovi su nastavljeni, a tijekom suzbijanja štrajkaških akcija desetine ljudi su poginule, a stotine su ranjene. Vlasti su 1986. g. proglasile opću amnestiju, a velik štrajk u cijeloj državi je 1988. g. natjerao vladu na pregovore sa sindikatom Solidarnost.
Procijeni koliko je činjenica da je Wałęsa bio čovjek iz naroda utjecala na njegovu popularnost. Koristi li se i danas u politici slogan ja sam čovjek iz naroda ili ja sam jedan od vas?
Što misliš zašto je Katolička Crkva pomagala Solidarnosti?
Kraj komunizma u Poljskoj
Nakon gotovo stotinjak rasprava vlade i radničkih predstavnika u ljeto 1989. g. provedeni su izbori za Sejm (donji dom) i ponovno uspostavljeni Senat (gornji dom poljskoga parlamenta). Predstavnici Solidarnosti uzeli su sva od 35 % mjesta u Sejmu, koja su dogovorom ostavljena za slobodni izbor i gotovo sva mjesta u Senatu (u kojemu nije bilo ograničenja). Wojciech Jaruzelski, komunistički predsjednik, bio je primoran na premijersko mjesto imenovati Tadeusza Mazowieckog, istaknutoga člana Solidarnosti. Prvi potpuno demokratski izbori provedeni su 27. listopada 1991. g.
Usporedi sličnosti i razlike raspada komunizma u Poljskoj i Rumunjskoj. Čime je narod bio nezdovoljan? Kakvim metodama su vlasti reagirale na to nezadovoljstvo. Koji su uzroci pada komunizma u tim državama?