Pokret nesvrstanih zemalja

Uvod

Narodi Azije i Afrike nakon Drugoga svjetskog rata oslobađaju se kolonijalne potlačenosti i žele bolji život, rast i razvoj kao samostalne države. Ne žele se uključiti ni u jedan od postojećih saveza, već zagovaraju politiku nesvrstanosti.

Nastanak Pokreta nesvrstanih zemalja

Pokret nesvrstanih zemalja osnovan je na konferenciji u Beogradu 1961. g. Tito je u svojemu govoru na otvaranju Beogradske konferencije istaknuo osnovne ciljeve Pokreta nesvrstanih: miroljubiv suživot, razoružanje, jednakost naroda i mir.

Pokret je naglo rastao i u kratko vrijeme okupio 55 % ukupnoga stanovništva planeta. Država koja se htjela priključiti Pokretu morala je ispuniti neke uvjete. Morala je voditi nezavisnu politiku koja se zasniva na aktivnoj i miroljubivoj koegzistenciji, morala je podupirati pokrete za oslobođenje i neovisnost te nije smjela biti dio nijednoga od postojećih vojnih saveza (NATO-a ili Varšavskoga saveza). Osim toga, na teritoriju te države nije smjela postojati nijedna strana vojna baza. Kako nije bilo službenoga statuta koji bi propisivali kriterije, neke od država članica nisu ispunjavale sve uvjete.

Ciljevi Pokreta nesvrstanih zemalja

Tijekom osnivačke konferencije u Beogradu donesena je Beogradska deklaracija u kojoj su iznesena stajališta okupljenih država o problemima u svijetu i navedeni ciljevi Pokreta.

Pokret je bio skup različitih naroda, kultura, geografskoga položaja i nije bilo jednostavno pronaći zajednički jezik koji će zadovoljiti sve države članice. Povezivalo ih je siromaštvo, sličan položaj u kojemu su se nalazile i potreba za boljim životnim standardom. Povremeno su se događale krize u Pokretu kad bi se kršilo načelo nesvrstanosti te bi se države približile jednomu, odnosno drugomu bloku. Unatoč usponima i padovima Pokret se održao do danas.

Jugoslavija i Pokret nesvrstanih zemalja

Jugoslavija je na čelu s Titom odigrala važnu ulogu u nastanku i razvoju Pokreta te očuvanju pravca nesvrstanosti od prve osnivačke konferencije u Beogradu pa sve do skupa u Havani 1979. godine. Jugoslavija je bila zemlja koja je tek nedavno izašla iz rata i koja je trebala pomoć kako bi se izdignula iz siromaštva i nerazvijenosti sa stanovništvom koje je većinom bilo nepismeno, ali Tito ju je pretvorio u državu koja je imala velik ugled u svijetu. Tito je postao inspiracija političarima Azije i Afrike jer se uspješno suprotstavljao zapadu i istoku.

Jugoslaviji je Pokret donio, osim ugleda na međunarodnoj političkoj pozornici, i brojne poslovne mogućnosti. Pokret nesvrstanih bio je veliko tržište za plasiranje jugoslavenskih proizvoda. Stotine jugoslavenskih poduzeća i tisuće radnika gradilo je ceste, brane, luke, kanale i ostale objekte po azijskim i afričkim državama. Jugoslavenski stručnjaci i inženjeri obučavali su lokalne kadrove. Studenti iz tih zemalja dolazili su na studije u Jugoslaviju.

Nakon Titove smrti Jugoslavije gubi ugled koji je uživala među nesvrstanim zemljama. Završetkom hladnoga rata gubi se značaj Pokreta nesvrstanih zemalja. Cilj Pokreta danas je borba protiv neokolonijalizma i globalizacije gdje jake države pokoravaju i iskorištavaju manje i slabije. Pokret i dalje radi na zaštiti malih naroda i njihovih prava na slobodu i samoodređenje.

Kviz ponavljanja