Prepričavanje
Prepričaj mi...
Poslušaj ulomak Budem iz knjige Bum Tomica autorice Silvije Šesto.
Silvija Šesto, Budem
Vrlo sam jednostavno dobio ime Budem Tomica. Kaj je bilo? Evo ovako: Ja obožavam zapovijedati. Osobito mami, pa krenem:
– Žedan sam, daj mi sok!
– Gladan sam, ima kaj za jest?
– Mama! Daj mi donesi onaj puding!
– Mama! Odi mi napiši zadaću!
– Mama! Meni je dosadno.
– Mama! Gdje mi je gumica... I šiljilo... Gdje su mi gaće... Čarape? Mama! Obuci me! Mama! Odi mi u sobu po...
Mama juri. Uopće ne pruža otpor. Brza je ko indijanska strijela. Kosa joj od te brzine vijori kao indijanska perjanica, strši na sve strane, a sve zbog te žurbe. Kad imam školu popodne, ona je u pola dva gotova. Spremna za krpe. Kuha, sprema, piše one svoje članke o životinjama i mene dvori. Još kad Piksiju curi nos i kad je klinjo kod kuće, onda sve to mora raditi duplo, jer mali me oponaša sto na sat i radi sve što i ja. Čak i pije kad ja pijem iako nije žedan. Ima i svoju tekicu u kojoj šara sve u šesnaest i to naziva zadaćom.
No i mamama pukne film. To je činjenica. Jednom je tako moja mama u podne, nakon što se već pošteno natrčala kako bi udovoljila svim mojim zahtjevima rekla, zapravo, zamolila me:
– Tomice, molim te... – za razliku od mene ona je bila pristojna i upotrijebila jednu od tri zlatne riječi – molim te, skoči mi u dućan i...
– Budem. – odgovorio sam joj i nastavio ganjati hopsicu po sobi.
– Tomice! – zazvala me opet nakon nekoliko minuta.
– Da! – odazvao sam se prilično grubo.
– Tomice, molim te, možeš li skočiti do dućana?
– Evo, budem... – i kad sam ja krenuo prema kuhinji iz koje se mama do maloprije javljala, imao sam što vidjeti.
– Gdje si? Mama? – mama je nestala. Pojma nemam zašto sam otvorio hladnjak i pećnicu provjeravajući nije li možda tamo...
Nakon pet minuta mama se vraćala s jajima.
– Ali, ja bih ti išao u dućan samo da si bila malo strpljivija...
Mama je šutjela. Poslije ručka, a prije škole doviknuo sam joj:
– Mama, ja sam žedan. Daj mi nekaj za piti.
– Budem. – mama je odgovorila glasom hladnim poput sladoleda. I nije mi ništa dala. Da si nisam sam napravio limunadu, otišao bih u školu žedan kao pas. Otad me mama zove Budem Tomica, a kad je u žurbi i kraće, Bum Tomica. Ne ljutim se. Kad sam je jednom upitao hoće li me ikad prestati tako zvati, odgovorila mi je:
– Budem.
Znaš li što se dogodilo?
Prepričaj opširno animirani film, a zatim napiši dijalog između djevojčice i malenoga dječaka.
Dijalog predstavi razredu s drugim učenikom/učenicom.
Ja pripovijedam, ti prepričavaš
Pregledaj galeriju fotografija. Neka ti te fotografije pomognu u osmišljavanju jedne priče. Imenuj likove, navedi dijaloge i događaje. Zatim ispričaj svoju priču razrednomu odjelu.
Djevojčica u školi
Zamoli učenika/učenicu da sažeto pa opširno prepriča tvoju priču.
Procijeni koliko je prepričavanje bilo uspješno. Komentiraj učeniku/učenici koje je dijelove priče trebao/trebala bolje prepričati ili sažeti.
Mit o Dedalu i Ikaru
Poslušaj zvučni zapis mita o Dedalu i Ikaru. Izdvoji ključne pojmove koji će ti pomoći u sljedećim zadatcima.
Dedal je bio najveći umjetnik svoga vremena, graditelj, kipar i kamenorezac. U najrazličitijim krajevima svijeta divili su se djelima njegove umjetnosti. Našavši se nakon progonstva na otoku Kreti, za kralja je Minosa trebao sagraditi labirint i u njega skriti čudovišnog Minotaura, čovjeka s glavom bika. Kad je labirint bio dovršen, Dedal ga je pregledao i jedva je sam našao izlaz. U najdubljem dijelu toga labirinta čuvao se Minotaur.
Dedalu je dugo izgnanstvo iz mile domovine postajalo iz dana u dan sve teže. Mučila ga je misao da bi morao čitav život provesti na otoku kod kralja tiranina, sa svih strana okružen morem. Njegov dovitljivi um razmišljao je samo o spasu. Nakon duga smišljanja Dedal napokon sav radostan klikne:
- Spašen sam! Minos mi može zatvoriti kopno i more, ali zrak mi ostaje otvoren. Koliko god Minos posjedovao, nad zrakom nema vlasti. Zrakom ću odavde pobjeći!
Rečeno učinjeno. Svojim pronalazačkim duhom Dedal je nadvladao prirodu. Počeo je nizati ptičje perje različite veličine, vezivati ga u sredini lanenim koncem, a odozdo lijepiti voskom tako da je potpuno dobilo izgled ptičjih krila.
Dedal je imao sina Ikara koji je s njim boravio na Kreti. Kada je potpuno dovršio djelo, Dedal namjesti sebi na tijelo krila i digne se lagano poput ptice u zračne visine. Kad se spustio na zemlju, pouči i malog sina Ikara, za kojega je načinio manji par krila, kako će letjeti.
- Leti uvijek, dragi sine, - govorio je otac - srednjim putom, jer ako se odviše nisko spustiš, mogu ti krila dotaći morsku vodu, napiti se vlage i povući te u dubinu valova; ako li se previsoko uspneš u zračne predjele, može ti perje doći preblizu sunčanim zrakama i najednom se zapaliti.
No, Ikar nije poslušao očev savjet, nego se uspeo u visine želeći dosegnuti nebo, a blizina je Sunca svojim prejakim zrakama smekšala vosak koji je vezao perje, i prije nego je to Ikar primijetio, krila su se raspala, a on je pao u morske valove koji su ga progutali. Dedal je pun bola odletio na Siciliju, gdje je sagradio hram bogu Apolonu kojemu je zauvijek darovao svoja krila. Zarekao se da ih više nikada neće upotrijebiti.
S pomoću ključnih pojmova, koje si napravio/napravila, izradi umnu mapu.
Sažeto prepričaj tekst služeći se napravljenom umnom mapom.
Pročitaj ponovno tekst i dopuni umnu mapu sa što više detalja.
Prema dopunjenoj umnoj mapi opširno prepričaj tekst.
Istraži i prepričaj.
Posjeti ovu mrežnu stranicu i pročitaj hrvatske legende.
Izaberi jednu legendu prema kojoj ćeš oslikati strip u najmanje četiri kvadrata. Nakon što urediš strip, predstavi ga razrednomu odjelu. Prepričaj legendu služeći se tim stripom.