Izvođački sastavi

Uživaš li više u muziciranju sam/a ili u skupini? Je li ti lakše pjevati samostalno ili s drugima?

Kod kuće ili javno? Koje su prednosti i izazovi zajedničkoga muziciranja?

Razmisli o odgovornosti za nastup prigodom skupnoga i/ili individualnog muziciranja.

Glazba povezuje, glazba spaja.

Zajedničko glazbovanje ispunjava sve glazbenike i jedna je od omiljenih aktivnosti svih muzičara.

Izvođački sastavi mogu biti vrlo raznoliki što najviše ovisi o sposobnostima i mogućnostima izvođača, ali i o drugim čimbenicima. Pokušaj se sjetiti na koji je način nastalo komorno muziciranje te navedi nekoliko čimbenika koji utječu na izbor i broj glazbala/pjevača koji su dijelom pojedinoga izvođačkog sastava.

Pogledaj i usporedi sljedeće videozapise glazbenih primjera i odredi što im je različito, a što zajedničko.

Tko su izvođači?

Prisjeti se naziva vokalnih izvođačkih sastava. S čim su povezani?

Razmisli

Što je izazovnije? Pjevati u manjem vokalnom ansamblu ili zboru? Obrazloži svoj odgovor.

Pogledaj i usporedi sljedeće videozapise i odredi što im je zajedničko, a što različito.

Neki od tih sastava pripadaju klasičnima, a drugi neklasičnim instrumentalnim sastavima. Odredi koji su sastavi klasični, a koji neklasični.

Razlikuju li se nazivi instrumentalnih od vokalnih sastava?

Usporedi sljedeća dva glazbena primjera. Opiši razliku u zvuku tih izvođačkih sastava.

Spoj vokalnoga i instrumentalnog svakako je posebno zanimljiv i izazovan za skladatelje.

Pogledaj sljedeće videozapise i upoznaj vokalno-instrumentalne izvođačke sastave. Za svaki primjer odredi izvođače.

Razmisli: Koje su moguće zamke prilikom izbora pojedinih glazbala i glasova koji se spajaju u vokalno-instrumentalni sastav? Odgovaraju li svi glasovi svim glazbalima? 

Izvođački su se sastavi kroz povijest glazbe mijenjali i odražavali vrijeme u kojem nastaju te stupnju razvoja pojedinih glazbala.

Prouči vremensku liniju i razvoj izvođačkih sastava na njoj.

Pogledaj videozapise i odredi izvođače u njima.

Pogledaj u vremenskoj liniji slike orkestra u baroku i klasicizmu. Koje su sličnosti a koje razlike između baroknog i klasicističkog orkestra? Nabroji nova glazbala te glazbala čiji se broj povećao.

Poslušaj izvedbe sljedeća dva orkestra i odgovori na pitanje: čuješ li se razliku u zvuku između baroknog i klasicističkog orkestra? Opiši je.

Prouči u lenti vremena i romantički orkestar. Usporedi ga veličinom i brojem glazbala s baroknim i/ili klasicističkim orkestrom. Izdvoji nova glazbala.

Poslušaj zvuk romantičkog orkestra te ga usporedi sa zvukom orkestra u klasicizmu.

Obrati pozornost na brojnost izvođačkoga sastava u sljedećem videozapisu. Pokušaj odrediti kojem glazbeno-stilskom razdoblju pripada skladba? Možeš li izbrojati izvođače? Što je neobično u ovoj simfoniji?

Prisjeti se još jedne simfonije u kojoj se pojavljuje ljudski glas.

Istraži strukturu Mahlerove simfonije i usporedi ju s klasičnom strukturom višestavačnih instrumentalnih djela.

Pogledaj sljedeće videozapise i usporedi izvođačke sastave u njima. Što misliš kojem glazbeno-stilskom razdoblju pripadaju?

Razmisli: koji su izazovi zajedničkog muziciranja klasičnih i električnih/elektroničkih glazbala?

Znaš li?

Skladatelji nisu uvijek specifično naveli za koji izvođački sastav su pojedinu skladbu skladali. Jednostavno su pisali glazbu, a izvodili su ju razni sastavi. Upravo tako je Astor Piazzolla zapisao svoju skladbu Libertango te joj time omogućio uvijek novu zvukovnu boju.