Misa kao glazbena vrsta razvojno kroz povijest
Uvod
Pogledaj videozapise. Opiši njihov ugođaj. Komu je ta glazba bila namijenjena u vrijeme nastanka? Kakvu je ulogu imala?
Kakve osjećaje pobuđuje u tebi? Po čemu se razlikuju ta dva glazbena primjera, a po čemu su slična? Tko sudjeluju u izvedbi? Kojoj vrsti glazbe pripadaju primjeri?
Znaš li kojemu podneblju pripadaju te skladbe i njihovi skladatelji? Obrazloži odgovor. Kakvu reakciju u slušatelja zamjećuješ u primjerima? U čemu je razlika?
Kojoj bi izvedbi želio prisustvovati? Raspravite u razredu.
Misa kao glazbena vrsta
Misa je ciklička glazbena vrsta koja tekstove za svoje stavke uzima iz latinskoga misnog ordinarija, odnosno iz nepromjenjivih misnih dijelova. Stalni su stavci mise: Kyrie eleison (Gospodine, smiluj se), Gloria (Slava), Credo (Vjerujem), Sanctus (Svet), Benedictus (Blagoslovljen) te Agnus Dei (Jaganjče Božji).
Misa je ciklička glazbena vrsta. Sastoji se od šest stalnih stavaka, uvijek pjevanih na isti tekst: Gospodine, smiluj se, Slava, Vjerujem, Svet, Blagoslovljen, Jaganjče Božji.
Misa je najvažniji dio kršćanskoga bogoslužja još od njegovih početaka. Sudjelujući u nizu aktivnosti, upoznat ćeš i djela koja nisu namijenjena liturgijskomu izvođenju, već su zamišljena kao samostalna koncertna djela. Upoznat ćeš i načine na koje su skladatelji glazbeno oblikovali misne tekstove u različitim glazbeno-stilskim razdobljima te s obzirom na njihovu namjenu.
Muziciraj
Jacob Clemens: Sanctus
Otpjevaj napjev Sanctus renesansnoga skladatelja Jacoba Clemensa. Ponovno izvedi napjev zajedno s ostalim učenicima u razredu pjevajući u kanonu. Podijelite se prema dogovorenom broju dionica. Svaka dionica započinje pjevati napjev od početka u određenome vremenskom intervalu (u notnome zapisu označeno brojevima 2., 3...) oponašajući prethodnu u donošenju teme.
Koralna misa
Odslušani primjer dio je koralne mise karakteristične za dugi niz stoljeća ranoga srednjeg vijeka. Naziv je dobila prema stavcima skladanima u obliku gregorijanskoga korala.
Gregorijanski koral jest službena liturgijska glazba Katoličke Crkve na latinskome jeziku. Izvođenje karakterizira vokalno jednoglasje, slobodan ritam i gipka melodija.
U izvedbi mogu sudjelovati pjevač solist ili zbor jednoglasno, solist koji se izmjenjuje sa zborom (responzorijalno pjevanje) te dvije skupine pjevača koji se izmjenjuju pri pjevanju (antifonalno pjevanje).
Ime duguje papi Grguru I. Velikomu. Za njegova pontifikata odabrani su napjevi koji su postali sastavni dio Antifonarija, zbirke tekstova crkvenih napjeva obveznih pri obavljanju kršćanskoga bogoslužja. Time je ujednačio glazbeni ritual na cijelome području zapadne Crkve i dao temelj razvoju višeglasne europske glazbe.
Koralna misa je dobila naziv prema stavcima skladanima u obliku gregorijanskoga korala (jednoglasnih, crkvenih, a cappella napjeva na latinskome jeziku).
Naizmjenično pjevanje soliste i zbora se naziva responzorijalno pjevanje.
Naizmjenično pjevanje dvije skupine pjevača se naziva antifonalno pjevanje.
Saznaj više
Istraži
Istraži: Kojim je događajem prekinuta višestoljetna praksa izvođenja mise na latinskome jeziku? Koje su okolnosti utjecale na pojavu glagoljaškoga pjevanja i sličnih oblika crkvenoga pjevanja na narodnome jeziku već u ranome srednjem vijeku? Kakav je bio službeni stav Crkve prema glagoljaškim napjevima?
Što znaš i na koji način možeš saznati o izvođačkoj praksi gregorijanskih korala i glagoljaškoga pjevanja u srednjemu vijeku? Postoje li notni zapisi takvih skladbi? Kako su se izvodile?
Usporedi s izvođačkom praksom danas. Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom. Posluži se i sljedećom poveznicom kao mogućim izvorom informacija.
Saznaj više
Poslušaj skladbe koje na umjetnički način obrađuju, citiraju te stvaraju nove melodije temeljene na karakteristikama glagoljaških napjeva te staroslavenskome jeziku. Pronađi informacije o skladbama i o njihovim autorima: Katarini Livljanić (hrvatskoj pjevačici, muzikologinji i umjetničkoj voditeljici ansambla Dialogos) te Leošu Janačeku (češkomu skladatelju, etnomuzikologu i pedagogu). Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom.
Skladbe za slušanje:
Višeglasne a cappella mise kasnoga srednjeg vijeka i renesanse
Višeglasna a cappella misa se javlja u 14. stoljeću. Sastoji se od ranije navedenih šest stavaka misnoga ordinarija polifono oblikovanih. Bitna značajka tih misa jest cikličnost, odnosno pojedine stavke povezuje zajednička tema.
Za teme misa skladatelji su, osim vlastitih tema, često uzimali već postojeće napjeve: gregorijanski koral (missa choralis), melodiju svjetovnoga napjeva (chanson misa) ili već posuđenu, postojeću temu drugoga skladatelja (missa parodia). Pri skladanju renesansnih polifonih misa u prvome planu nije tema, već način na koji se u skladbi oblikuje tematski materijal.
Prema nazivu skladbe iz koje je preuzeta tema skladatelji su nazvali cijelu misu. Tako posredno saznajemo o bogatstvu srednjovjekovnih i renesansnih svjetovnih pjesama. Budući da su njihovi autori često bili nepismeni pjesnici, njih ne nalazimo uvijek u zapisanome obliku izvan samih misa i drugih vokalnih oblika u kojima su inkorporirani.
Višeglasnu a cappella misu karakterizira cikličnost, odnosno stavci su povezani zajedničkom tempm.
Prepoznaješ li motiv na fotografiji? Na stropu koje se poznate građevine nalazi? Koje je značenje izraza a cappella?
Motiv na fotografiji predstavlja čuvene Michelangelove freske na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu.
Pojam a cappella označava pjevanje bez instrumentalne pratnje, upravo onako kako se pjevalo papama u Sikstinskoj kapeli. Iz posebne lože papama su pjevali članovi Cappelle Sistine, službenoga papinskog pjevačkog zbora.
U papinskoj Cappelli i u današnje vrijeme, kao i u renesansno, članovi su samo svećenici. Ženski ansambli toga tipa postojali su isključivo u samostanima.
Među poznatijim članovima toga zbora ističu se skladatelji Josquin des Prez te Giovanni Pierluigi da Palestrina, koji je kasnije postao i njegovim ravnateljem.
Missa Notre Dame prva je sačuvana polifona misa jednoga autora. Sadrži sve uobičajene stavke misnoga ordinarija. Većinu stavaka te mise Guillaume de Machaut (oko 1300. - 1377.) skladao je na temelju jednoga gregorijanskoga korala.
Muziciraj!
Upoznaj napjev L'homme armé pjevanjem i izvođenjem tjeloglazbom.
L'homme armé
Čuvajte se naoružanoga čovjeka! Odjekuje svuda. Neka se svatko naoruža željeznom košuljom! viteški je poklič kasnoga srednjega vijeka. Njegovo je porijeklo vjerojatno vezano uz poziv na novi križarski rat za oslobađanje Konstantinopola od Turaka koji su osvojili grad 1453. godine.
Sudjelujući u sljedećoj aktivnosti, upoznat ćeš dva primjera misa na temu L'homme armé (od četrdesetak poznatih).
Giovanni Pierluigi da Palestrina (1525. - 1594.): Missa Papae Marcelli
Giovanni Pierluigi da Palestrina sa skladane 104 mise jedan je od najvažnijih predstavnika ove glazbene vrste. Najpoznatija od njih jest Missa Papae Marcelli koja je sve do 1963. godine pjevana na papinskim inauguracijama. Posvećena je papi Marcelu II., velikomu Palestrininu pokrovitelju.
Saznaj više
Šesnaesto stoljeće obilježeno je pojavom reformacije, vjerskoga i društvenoga pokreta usmjerenoga na promjene pojedinih odredbi Katoličke Crkve.
U crkvenoj glazbi usmjerena je prije svega na izbacivanje iz himni dotada prevladavajućega polifonog glazbenog sloga kako bi puk mogao sudjelovati u bogoslužju i pratiti tekst svetoga rituala. Druga bitna karakteristika jest izbacivanje svjetovnih elemenata iz duhovne glazbe, toliko uvriježeno u vokalnoj glazbi srednjega vijeka i renesanse.
Jedan od glavnih zagovornika bio je Martin Luther, svećenik i doktor teologije.
U tadašnjoj protestantskoj Njemačkoj nastao je protestantski koral kao glazbeni odraz Lutherova pokreta.
Podrijetlo vuče iz njemačkih narodnih duhovnih pjesama, ali u nekim napjevima pronaći ćeš i utjecaj gregorijanskoga korala. Jednostavne melodije oblikovane na njemačke tekstove često su dobivale akordičku pratnju namijenjenu zborskom izvođenju. Od razdoblja baroka protestantski koral nalazimo kao temu mnogih vokalnih i instrumentalnih djela.
Bogatu primjenu toga glazbenog oblika upoznat ćeš na primjerima kantata i pasija Johanna Sebastijana Bacha.
Orkestralne mise
U narednim razdobljima vokalne mise postaju rijetkost. Usavršavanje glazbala, a time i njihovih izvedbenih mogućnosti, te pojava opere, koja ističe solistički, monodijski stil u odnosu na dotadašnji zborski, pridonijeli su i promjenama u oblikovanju mise kao glazbene vrste.
Večernja molitva Blažene Djevice Marije (Vespro della Beata Vergine) Claudija Monteverdija
Prekretnicu čini Večernja molitva Blažene Djevice Marije (Vespro della Beata Vergine) talijanskoga skladatelja Claudija Monteverdija, majstora renesansnoga madrigala i barokne opere. U tome djelu Monteverdi prvi put primjenjuje novi orkestralni zvuk koji je upotrijebio i u svojoj operi Orfej.
Novi operni stil prepoznaje se i u monodijskim solima koji se izmjenjuju sa zborskim ulomcima i ansamblima u odnosu na dotad prevladavajući polifoni zborski stil.
Poznata je praksa udvajanja i zamjenjivanja vokalnih dionica i u srednjovjekovnim i u renesansnim skladbama, ali su te izvedbe bile proizvoljne i improvizirane. Međutim, u ovome primjeru nalazimo zapisane instrumentalne dionice, iako još ne i zapis cijele partiture, čije je tiskanje nadgledao sam Monteverdi.
Orkestralne mise skladane su za soliste, zbor i orkestar. Osim uobičajene strukture od šest stalnih stavaka, skladatelji baroka i kasnijih razdoblja pojedine stavke dijele na niz brojeva (arija, dueta, zborova), stoga se takve mise često nazivaju i kantatnim misama. Najpoznatija barokna misa jest Misa u h-molu BWV232 Johanna Sebastijana Bacha (1685. - 1750.) sastavljena od 24 broja.
Orkestralne se mise skladaju od razdoblja baroka sve do današnjih dana. Izvode ih solisti, zbor i orkestar.
Saznaj više
Skladatelji ponekad uzimaju i samo pojedine stavke mise raščlanjujući ih na više brojeva. Osobito je za to bila pogodna Gloria (Slava) zbog načina na koji je oblikovan i tekst (u više odlomaka). Među najpoznatijim glazbenim primjerim jest Gloria RV 589 Antonija Vivaldija.
Vivaldi je ovo djelo skladao za štićenice venecijanskoga sirotišta i samostana Ospedale della Pietà, koji se u Vivaldijevo vrijeme razvio u vrhunsku glazbenu školu. Orkestar i zbor te ustanove, sastavljen isključivo od djevojaka, bio je svojevremeno poznat diljem Europe.
Istraži
Istraži O zborskoj glazbi nekad i danas
Neka ti primjeri tradicije dječačkih zborova (primjerice, Bečki dječaci ili Zbor crkve sv. Tome u Leipzigu) te djevojačkih zborova (primjer Vivaldijeva zbora i orkestra u Ospedale della Pietà) pomognu da saznaš više o tradiciji zborskoga pjevanja u povijesti. Također se informiraj o dobrobiti skupnoga pjevanja na fizičko i mentalno zdravlje. Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom.
Zbog opsežnosti ni Missa solemnis (Svečana misa) Ludwiga van Beethovena (1770. - 1827.) niti Bachova Misa u h-molu nisu bile pogodne za liturgijsku izvedbu. Velik broj djela s nazivom misa (rekvijem i druge srodne vrste) nastalih u razdoblju romantizma i u 20. stoljeću namijenjeni su koncertnoj izvedbi, a ne liturgijskoj.
Razlog ne leži isključivo u obimu djela. Orkestralne mise često su proširene i drugim duhovnim, biblijskim sadržajima, ali u kasnijim razdobljima i svjetovnim sadržajima.
Rekvijem
Rekvijem je misa za pokojne. Ime je dobila prema početnome tekstu: Requiem aeternam (pokoj vječni). U njemu su izostavljeni stavci Gloria i Credo, a dodaju se odgovarajući stavci iz misnoga proprijuma. Tijekom glazbeno-stilskih razdoblja oblikovan je u skladu s odgovarajućim povijesno-stilskim značajkama koje su odgovarale misi kao glazbenoj vrsti.
Rekvijem je misa za pokojne.
Tijekom glazbeno-stilskih razdoblja oblikovan je u skladu s odgovarajućim povijesno-stilskim značajkama koje su odgovarale misi kao glazbenoj vrsti.
Kao glazbeno djelo requiem se najčešće sastoji od sljedećih stavaka:
Introitus: Requiem aeternam – Pokoj vječni
Kyrie eleison – Gospodine, smiluj se
Graduale: Requiem aeternam – Pokoj vječni
Absolve, Domine – Izbavi, Gospodine
Sequentia: Dies Irae – U dan gnjeva
Offertorium: Domine Jesu Christe – Gospodine Isuse Kriste
Sanctus/Benedictus – Svet/Blagoslovljen
Agnus Dei – Jaganjče Božji
Lux Aeterna – Svjetlost vječna
Pie Jesu – Mili Isuse
Libera Me – Oslobodi me
In Paradisum – U raj
Istraži
Requiem u d-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756. - 1791.)
Osim prekrasne glazbe, Mozartov Requiem privlači pozornost i zbog okolnosti nastanka djela te činjenice da ga skladatelj zbog prerane smrti nije uspio dovršiti. Potraži informacije o tome veličanstvenom djelu i raspravi o njima s ostalim učenicima u razredu.
Za znatiželjne
Istočna liturgija
U bogoslužju Pravoslavne Crkve misi odgovara liturgija koja je skladana za zbor a cappella. Duhovnu glazbu istočnoga bogoslužja skladali su Petar Iljič Čajkovski i Sergej Rahmanjinov.
Istraži ulogu i značajke glazbe različitih svjetskih religija.
Muziciraj!
Leonard Bernstein: Warm-up
Otpjevaj pjesmu Warm – up iz djela Mass američkoga skladatelja i dirigenta Leonarda Bernsteina zajedno s ostalim učenicima u razredu. Istraži pozadinu nastanka toga djela.
Skladbu izvedite najprije jednoglasno, a zatim u skupinama, u kanonu. Što je kanon? Kako se zove polifoni postupak na kojemu se temelji taj glazbeni oblik?
Saznaj više
Poslušaj preporučene skladbe. Pronađi dodatne informacije o njima. Koje glazbene utjecaje prepoznaješ u njima? Prepoznaješ li politički i društveni angažman u ideji nastanka pojedinih djela? Kakav je karakter tih djela? Imaju li ona i duhovni karakter iako nisu namijenjena izvođenju za vrijeme liturgije? Objasni.
Istraži pozadinu nastanka tih djela. Potkrijepi zaključke citatima samih autora o skladbama te glazbenim ulomcima. Izdvoji skladbu koja te se posebno dojmila. Koji su glazbeni ili neglazbeni elementi zaslužni za tvoj odabir?
Zadatak možeš izraditi na satu ili kod kuće kao projektni zadatak služeći se digitalnim alatom prema želji.