Fuga
Uvod
Opiši situaciju iz svakodnevnoga života u kojoj koristiš oponašanje. Koja je funkcija oponašanja? Je li oponašanje osobita značajka isključivo ljudske vrste? Objasni.
Prokomentiraj i primjere s fotografija.
oponašanjem, primjerice boja iz okoliša, se koriste mnoge životinjske vrste radi preživljavanja
oponašanjem učimo svakodnevne praktične vještine
oponašanjem usvajamo socijalne vještine
oponašanjem učimo različite umjetničke tehnike (plesne, glazbene, likovne i sl.)
Promisli još o oponašanju u razlitim umjetnostima:
- U kojim je situacijama oponašanje u umjetnostima dozvoljeno, a u kojima nije? Navedi primjere.
- Je li svako oponašanje plagijat? Prokomentiraj u razredu s prijateljima.
- Prisjeti se glazbenog oblika koji se bazira na oponašanju teme.
O imitiranju u glazbi
Imitacija je polifoni skladateljski postupak u kojem dionice naizmjenično donose glavnu glazbenu temu. Time se postiže samostalnost i ravnopravnost dionica. Imitacija može uslijediti tijekom izlaganja teme u pojedinoj dionici ili nakon što je prethodni glas izložio temu (u tom slučaju taj glas nastavlja s izlaganjem novoga glazbenoga sadržaja) ili tijekom izlaganja teme u pojedinoj dionici (stretto).
Za razliku od drugih umjetnosti u kojima oponašanje može značiti plagiranje i neinventivnost, u glazbi imitacija upravo naglašava samostalnu ulogu glasa koji imitira.
Imitacija može biti stroga i slobodna.
stroga imitacija
Stroga imitacije nastaje kada nova dionica donosi temu doslovno, bez ikakvih promjena (primjerice u kanonu).
slobodna imitacija
Slobodna imitacija nastaje kada se tema u novoj dionici ne iznosi doslovno već promijenjena (primjerice u fugi)
Fuga
U romanu Kontrapunkt koristi Aldous Huxley opis polifone strukture u glazbi Johanna Sebastiana Bacha kako bi istaknuo načelo kojim je bio vođen pri opisu pojedinih likova: „U uvodnom largu...Johann Sebstian dao je izjavu: Postoje velike stvari na svijetu, plemenite stvari; postoje ljudi kraljevski rođeni, postoje zbiljski osvajači, istinski gospodari svijeta. Ali jednog svijeta koji je, avaj!, zamršen i mnogovrstan, nastavio je razmišljati u fugalnom allegru. Čini ti se da si našao istinu; jasnu, određenu, očiglednu, najavile su je violine; imaš je, trijumfalno je držiš. No ona isklizne iz tvog shvaćanja da bi se prikazala u novom vidu među čelima (...) da bi na časak stvorili prividno konačnu i usavršenu harmoniju, samo zato da bi se opet razdvojili. Svaki je uvijek sam i odvojen i zaseban. 'Ja sam ja', tvrdi violina; 'svijet se okreće oko mene', doziva čelo. 'Oko mene', inzistira flauta. I svi su jednako u pravu i jednako u krivu; i ni jedno neće slušati druge. U ljudskoj fugi ima milijardu i osamsto milijuna dijelova.“
Pojam fuga dolazi o latinske riječi fuga što znači bijeg.
Što bježi u fugi i na koji način? Opiši na jednom od glazbenih primjera koje ćeš upoznati u sljedećoj aktivnosti.
Pogledaj videozapise. Usporedi ih prema obilježjima i dojmu koji ostavljaju.
Po čemu se razlikuju, a po čemu su slični? Tko sudjeluje u izvedbi? Na koji način su oblikovana djela? Kojoj vrsti glazbe te glazbenim žanrovima pripadaju skladbe?
Koja skladba ti se više sviđa? Objasni zašto.
Instrumentalnoj baroknoj fugi prethodili su oblici poput vokalne cacciae te instrumentalne fantazije i ricercara.
Fantazija i ricercar nastaju još u 16. stoljeću iz vokalnoga moteta. Bitna je značajka moteta prokomponiranost, što znači da je svaki novi odlomak teksta uglazbljen novom temom koja se kroz sve dionice provodi imitacijom.
Među navedenim oblicima osobito se ističe ricercar. Reduciranjem višetematskoga moteta na monotematični ricercar, ovaj oblik se sve više približava strukturi barokne fuge.
Na konačno oblikovanje fuge, osobito na njezin tonalitetni plan, utjecao istodobni nastanak novih tonskih rodova dura i mola.
Fuga u baroku
Bitna je značajka fuge izlaganje jedne teme postupkom imitacije u svim dionicama prema određenome tonalitetnome planu.
Iako je najčešće monotematična, fuga može biti oblikovana i na više tema. Takve se fuge zovu dvostruke, trostruke i sl., sukladno broju tema koje obrađuju.
Fuga se najčešće sastoji od 3 ili 4 samostalne dionice, međutim broj dionica može varirati od 2 – 8.
Koje značajke čine temu pogodnom za oblikovanje imitacijom?
Poslušaj videozapise.
Tema fuge je najčešće kratka i jezgrovita, istaknute melodijske (primjerice karakteristični interval) ili ritamske karakteristike (primjerice motoričnost). Nije periodično oblikovana.
Fuga započinje jednoglasnim izlaganjem teme (dux) u osnovnome tonalitetu. Potom se tema provodi kroz sve dionice (glasove) postupkom imitacije.
Teme fuge karakterizira kratkoća i jezgrovitost, započinju prepoznatljivim melodijskom ili ritamskim motivom, nemaju strogi oblik.
Prvi je nastup teme u osnovnome tonalitetu i zove se:
dux ili subjekt
Drugi je nastup teme u dominantnome tonalitetu i zove se:
comes ili odgovor
Iako fuga ima neprekinuti tok, možemo jasno zamijetiti njezine dijelove. Ekspozicija započinje prvim nastupom teme, a završava kad se tema jednom izloži u svim dionicama. Slijedi prva provedba ili razvojni dio koji sadrži više nastupa teme u raznim srodnim tonalitetima. U drugoj provedbi ili završnome dijelu tema se ponovno izlaže u osnovnome tonalitetu u jdnom ili više glasova.
Johann Sebastian Bach: Mala fuga u g-molu BWV 578
Nakon slušanja dviju inačica skladbe Mala fuga u g-molu BWV 578 Johanna Sebastiana Bacha odgovori na pitanja. Kakav dojam izvedbe ostavljaju na tebe? Koje emocije u tebi pobuđuju? Koja te se više dojmila? Doživljaj izvedbe po izboru izrazi rječju, ilustracijom, pokretom.
Barokni dvostavačni ciklus
Instrumentalna se fuga rijetko pojavljuje kao samostalno djelo. U baroku joj često prethodi jednostavniji stavak poput toccate, fantazije ili preludija. Ovi stavci potječu iz razdoblja vokalne polifonije kad se prije nastupa pjevača improviziralo na glazbalu radi intoncije zboru. Upravo zbog improvizacijskog karaktera, ovi stavci nemaju strogu formu.
Poslušaj dvije inačice Toccate i fuge u d-molu Johanna Sebastiana Bacha.
Kakav dojam ostavljaju skladbe? Koja ti se izvedba više sviđa? Objasni zašto.
Kutak za projektne zadatke
Odaberi projektni zadatak.
Potraži informacije o odabranoj temi na mrežnim stranicama. Izradi prezentaciju ili napiši esej o odabranoj temi. Rezultate prikaži u razredu željenim digitalnim alatom.
Istraži!
Temperirani vs. netemperirani sustav u glazbi
Kako je temperirani sustav utjecao na nastanak zbirke Dobro ugođeni glasovir?
Pronađi informacije i usporedi karakteristike temperiranog i netemeperiranog susatava u glazbi. Kroz glazbenu povijest glazbala nisu bila ugođena na isti način kao današnja glazbala. Ukoliko su skladatelji htjeli promijeniti tonalitet unutar skladbe, morali su ponovno ugoditi glazbalo. Kako je pronađeno rješenje za ovaj problem?
Koja je zasluga Andreasa Werckmeistera na tom području? Kako je pojava temperiranoga sustava utjecala na nastanak Bachove zbirke Dobro ugođeni glasovir?
Dobro ugođeni glasovir:
Stari zavjet za pijaniste
Četrdeset osam preludija i fuga iz zbirke Dobro ugođeni glasovir Johanna Sebastiana Bacha je njemački skladatelj i pijanist Hans von Bülow nazvao Starim zavjetom pijanističkog repertoara. Već su u 19. stoljeću skladbe činile neizostavan repertoar svakog učenika i studenta glasovira. Istraži zašto se Bacha smatra najutjecajnijim skladateljem u povijesti glazbe. Što čini Bacha relevantnim i u današnje vrijeme? Istraži dio opusa skladatelja poput Frederica Chopina, Paula Hindemitha i drugih skladatelja inspiriranih upravo ovom jedinstvenom zbirkom.
Fuga u filmskim partiturama
Poslušaj i pogledaj Toccatu i fugu u d-molu Johanna Sebastiana Bacha uprizorenu u Fantaziji Walta Disneyja, primjere filmske glazbe Johna Williamsa oblikovane kao fuga (primjerice iz filma Ralje) te primjer fugete Beastiality Ennia Morriconea iz filma The Thing. Promisli i potraži dodatne informacije o navedenim glazbenim primjerima te njihovoj ulozi filmu. Potraži i druge primjere skladane u ovome obliku. Rezultate prikaži prezentacijom u željenom digitalnom alatu ili napiši esej na zadanu temu.
Primjena fuge u vokalno-instrumentalnim glazbenim vrstama
Osim kao dio ciklusa zajedno s toccatom, fantazijom ili drugim sličnim oblikom, fuga se može primijeniti i kao samostalni stavak u okviru veće cikličke vrste (primjerice sonate, simfonije, kao završni dio teme s varijacijama i sl.).
U literaturi se nerijetko susreću i nizovi imitacijskih nastupa teme unutar većeg polifonog ili homofonog oblika. Ovaj oblik primjene fuge naziva se fugato.
U stvaralaštvu baroknih skladatelja te skladatelja kasnijih glazbeno-stilskih razdoblja, nalazimo i vokalne fuge u motetima, kantatama, oratorijima, misama, pasijama, ali i operama kao samostalne stavke ili dio stavka.