Promotri model harfe i opiši njezin izgled. Na koji te geometrijski lik podsjeća njezin oblik?
Jesu li sve žice na harfi jednake duljine? Što misliš gdje se nalaze one dubljega tona, a gdje one višega tona?
Harfa je građena trokutasto kako bi u takav okvir mogle biti razapete žice različitih duljina. Prisjeti se koje žice imaju viši ton: dulje ili kraće, deblje ili tanje.
Osnovu harfe čine stup, nakošena stranica s rezonantnom kutijom, te gornja savijena stranica nazvana vrat. Na vratu se nalaze vijci za ugađanje žica.
Pokušaj prebrojiti koliko žica ima harfa. Kako se svirači snalaze u tako velikome broju žica?
Harfa je trzaće glazbalo s najviše žica. Ima ih čak 47. Kako bi se svirači mogli lakše snaći pri sviranju, žice su različitih boje, s tim da su sve žice tona C (neovisno u kojoj oktavi zvuče) crvene, a sve žice tona F crne ili plave boje.
Pogledaj sljedeća dva videozapisa. Opiši način kojim harfistica drži harfu dok svira. Što radi rukama, a što nogama pri sviranju? Koristi li se svim prstima pri sviranju?
Ton se na harfi dobiva trzanjem žica prstima. Pritom se rabe svi prsti osim malih, što znači da harfist može istodobno svirati samo osam tonova. Nogama pritišće pedale.
Čemu služe pedali, saznaj u sljedećemu videu.
Pedalima se zatežu ili otpuštaju žice. Svaki pedal povezan je sa svim žicama istoga imena, neovisno o tome kojoj oktavi zvuče. Primjerice, tako je jedan pedal povezan sa svim tonovima C, sljedeći s tonovima D i tako dalje. Zašto onda ima baš sedam pedala?
Zvuk harfe ima posebnu prepoznatljivu boju. Skladatelji se njome u orkestru najčešće koriste zbog posebnih efekata koje daju dvije posebne tehnike sviranja. Prva je arpeggio, rastavljeni akordi u nizu, a druga je glissando, prelaženje rukama preko svih žica.
Poslušaj primjere i odredi koji je zvuk arpeggio, a koji glissando. Opiši razliku među njima.
Pogledaj sljedeće videozapise i odredi ulogu harfe u njima.