Rujan
8. rujna – Međunarodni dan pismenosti
Kao izraz čovjekove potrebe da zabilježi stvarnost koja ga okružuje, pismo je oduvijek bilo osnovno obilježje svake civilizacije.
Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna od 1967. godine, a utemeljio ga je UNESCO. Cilj mu je ukazati na važnost učenja i pismenosti, ali i osvijestiti da je nepismenost problem koji i danas pogađa određeni dio populacije.
U Hrvatskoj se provodi kampanja Čitaj mi koja ističe korisnost čitanja djeci od najranije dobi. Više o kampanji možete pronaći u veljači pod Svjetskim danom čitanja naglas.
- Razmislite što znači „biti pismen“. Odnosi li se pojam „pismenost“ samo na pisanje ili obuhvaća šire značenje?
- Pokušajte procijeniti koji je postotak populacije u Hrvatskoj, a koji u svijetu, nepismen. Svoju procjenu provjerite na mrežnim stranicama. Pritom pripazite da su mrežne stranice pouzdane (svakako navedite izvor).
- Posjetite stranicu LitWorld i proučite za što se ova organizacija zalaže i kako rade na ostvarenju svojih ciljeva.
PISA istraživanja bave se ispitivanjem različitih oblika pismenosti među petnaestogodišnjacima. Na stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja možete pogledati PISA filmove. Pogledajte video PISA – mjerenje postignuća učenika diljem svijeta. Tijekom gledanja vodite bilješke, odnosno zapisujte informacije koje smatrate važnima.
Osmislite
- Komentirajte obrazovni sustav u Hrvatskoj prema informacijama koje ste saznali u videu i predložite kako popraviti nedostatke.
- Osmislite jedan zadatak kojim biste procijenili čitalačku pismenost među svojim vršnjacima.
- Proučite test čitalačke pismenosti s nastavnikom. Komentirajte njegovu složenost, mislite li da sadrži relevantna pitanja, odnosno da uistinu procjenjuje vještine i znanja koje su potrebne u svakodnevnome životu. Testove možete pronaći na stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje.
11. rujna 1859. – Vjenceslav Novak
U jednoj od najstarijih podsvođenih kućica, s ulazom preko strmih kamenitih stuba i balature nad kojom je više vrata uzidana nakazna ljudska glava – tupa, na nepogodama vremena gotovo sasvim iščeznula nosa – sjede u tijesnoj, a jedinoj u svojoj kući sobici dvije ženske glave; starija suhonjava, sitna, crnomanjasta žena od četrdeset i šest godina, i mlađa, djevojka od dvadeset i dvije godine. To je gospođa Valpurga Stipančić, udova iza patricija i građanina senjskoga Ante Stipančića, i njezina kći Lucija (…).
Hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak rodio se 11. rujna 1859. u Senju. Nakon završene učiteljske škole u Zagrebu radio je kao učitelj u Senju, a zatim je od 1884. do 1887. studirao na Praškome konzervatoriju gdje je stekao zvanje orguljaša te nastavnika pjevanja i teorije glazbe. Do smrti je bio zaposlen kao profesor glazbe u Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Preminuo je u Zagrebu 1905. godine.
Za dodatne podatke o biografiji autora posjetite stranicu e-lektire (prijavljujete se svojim AAI@EDU.HR podatcima).
Novak je tematski vezan uz Senj i Primorje, ali obuhvatio je i raznolikost hrvatskoga društvenoga, političkoga i kulturnog života u drugoj polovini XIX. stoljeća. Napisao je nekoliko novela koje tematiziraju siromaštvo, radništvo i đake u velikim gradovima (Nezasitnost i bijeda, Pred svjetlom, U glib i Iz velegradskog podzemlja). Romani Pod Nehajem, Podgorka, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić regionalne su tematike. Nazivali su ga i hrvatskim Balzacom jer je, poput Balzaca, prikazivao ustajalost provincijskih gradova. Posljednji Stipančići često se ističu kao njegov najbolji književni ostvaraj, ali i kao najveći roman hrvatskoga realizma.
Dragi Novače!
Ove je godine kao tema za proslavu Dana grada Senja odabrano književno djelo Vjenceslava Novaka jer se obilježava 160 godina od književnikova rođenja, ali i 120. obljetnica objavljivanja romana Posljednji Stipančići. Središnje događanje svakako je bio Drugi senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače! Naziv je preuzet iz pisama Josipa Kozarca, tako se obraćao svome bliskome prijatelju Vjenceslavu Novaku.
Istražite
- Istražite od čega se sastojao simpozij, koji su nazivi predavanja i tko su bili predavači.
- Istražite otkud naslov članka Senj ima buru i Novaka.
- Pronađite što je u gradu Senju posvećeno Vjenceslavu Novaku i njegovom stvaralaštvu.
- Saznajte je li i vaš grad rodno mjesto nekog velikana hrvatske književnosti i kulture te kako se održava sjećanje na njega.
Osmislite
- Po uzoru na senjski osmislite vlastiti mini-simpozij posvećen Vjenceslavu Novaku u suradnji s učenicima i nastavnicima glazbene škole. Istražite Novakovo glazbeno stvaralaštvo i pronađite skladbu kojom biste opisali neko od njegovih književnih djela.
- Mini-simpozij može biti posvećen i velikanu vašega rodnoga grada. Povežite njegovo djelo s gradom, odnosno okolinom u kojoj je stvarao (poput bure i Senja te patrijarhalnoga uređenja u Novakovu romanu).
21. rujna – Međunarodni dan mira
Tko želi ovjekovječiti pobjedu, mora učiniti da se ona zaboravi.
Međunarodni dan mira utemeljen je Rezolucijom UN-a 2001. godine, a obilježava se 21. rujna pozivanjem na prekid neprijateljstva i nasilja na globalnoj razini. Obilježavati se može pojedinačno, na nacionalnoj ili globalnoj razini, odnosno ne postoji protokol koji nalaže što bi se trebalo činiti. Svaka poruka mira, bez obzira na to tko je upućuje, pridonosi širenju tolerancije i nenasilja. Vodile su se rasprave o postojanju Dana mira, njegovom cilju i potrebi te je zaključeno da će postojati kako bi se kontinuirano podsjećalo na potrebu jačanja mirovnih poruka i ideja među svim ljudima i narodima.
Jedan od najpoznatijih mirovnih govora svakako je govor Charlieja Chaplina u njegovu filmu Veliki diktator.
Istražite
- Istražite na mrežnim stranicama (informativni portali), u novinama, na radiju ili televiziji vode li se i danas oružani sukobi i gdje. Zabilježite koliko ste oružanih sukoba pronašli i pokušajte saznati zbog čega se vode.
- Pronađite podatke o najčešćim uzrocima i povodima za ratovanja.
- Razgovarajte o temi s nastavnikom ili nastavnicom povijesti u svojoj školi i pokušajte procijeniti koliko se gradiva povijesti odnosi upravo na ratove.
- Napravite plan za bolju budućnost svih ljudi na planetu.
- Napišite moto svoje kampanje i stvorite njezin zaštitni znak (logo).
- Napravite plan oglašavanja, kako biste doprli do ljudi, predvidite moguće poteškoće i prepreke na koje biste mogli naići.
- U školskoj sredini ili lokalnoj zajednici učinite prvi korak – skrenite pozornost na problem, pošaljite jasnu poruku i tako doprinesite obilježavanju Međunarodnoga dana mira.
23. rujna – Dani europske baštine
Svoju baštinu moramo njegovati, moramo biti privrženi Mnemozini, boginji pamćenja i majci muza, kako nas ne bi progutala Leta – mitska rijeka zaborava. Mnogi su se narodi u njoj utopili upravo zbog nemarna odnosa prema baštini. Kulturna Atena živi do danas, a od vojničke Sparte nije ostalo ništa.
Dani europske baštine inicijativa su koju je 1985. pokrenulo Vijeće Europe. Provode zemlje potpisnice Europske kulturne konvencije kako bi podigle svijest o bogatoj europskoj kulturi i njezinoj raznovrsnosti i potaknule zanimanje za nju. Isto tako, služi kao borba protiv rasizma i ksenofobije i potiče toleranciju. Poziva javnost i vlade da se brinu za baštinu tako što će se suprotstaviti izazovima koji se javljaju na putu zaštite i promicanja europske kulture. Odvija se u rujnu zajedničkom temom oko koje svaka zemlja, pa i manja jedinica, gradi svoj program i tako promiče važnost brige za europsku baštinu. Ove godine održat će se od 15. rujna do 20. listopada.
Istražite
- Istražite tko je u Hrvatskoj zadužen za organizaciju i koordinaciju programa za Dane europske baštine.
- Posjetite mrežnu stranicu Ministarstva kulture RH i pronađite koja je tema za 2019. godinu.
- Pronađite i teme prošlih godina te ih komentirajte, jesu li atraktivne, što mislite uspijevaju li pobuditi zanimanje za kulturnu baštinu. Obrazložite svoje mišljenje.
Osmislite
- Pronađite brošuru 101 ideja te izdvojite jednu ideju koja vam se čini najzanimljivijom i razradite je.
- Potom je predstavite razredu kao moguću aktivnost kojom ćete obilježiti Dane europske baštine.
- Predložite svoju temu za obilježavanje Dana europske baštine.
26. rujna – Europski dan jezika
Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti!
Europska godina jezika 2001. koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija, uspjela je uključiti milijune ljudi iz zemalja sudionica. Aktivnosti kojima se slavila jezična raznolikost Europe i promicalo učenje jezika izazvale su oduševljenje i polučile velik uspjeh. Potom je Vijeće Europe proglasilo Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine, a obilježava se zajedničkom temom koju svaka država razradi prema svojim željama i resursima. Osnovni moto Europskoga dana jezika jest da su jezične vještine nužnost i pravo svakoga.
Istražite
- Posjetite stranicu mrežnu stranicu Europskoga dana jezika i saznajte više o manifestaciji (koja je ovogodišnja tema, kako se možete uključiti, koji su ciljevi).
- Na istoj mrežnoj stranici pronađite što više zanimljivih informacija o jeziku i jezicima Europe za koje ste sada prvi put čuli, a smatrate da biste ih trebali znati.
- Istražite znakovni jezik – je li on jezik u punome smislu riječi? Koliko treba da se nauči? Poslužite se i digitalnim sadržajima u Fon-Fonu 1 kako biste obogatili svoje znanje o znakovnome jeziku.
- Godina 2019. proglašena je godinom autohtonih jezika. Istražite što su autohtoni jezici i zašto je baš ova godine posvećena njima.
Osmislite
Uključite se u obilježavanje Dana europskih jezika na jedan od načina koji preporučuju organizatori:
Dizajnirajte majicu koja će biti promotivni materijal za 2025. godinu.
Priručnik za jezične izazove nudi 51 jezični izazov. Pročitajte Priručnik, odlučite koji su vam izazovi bliski i pokušajte ih ispuniti što više. Možete izazove raditi u parovima ili skupinama te se i međusobno natjecati.