Povijesni razvoj i zadaće prve pomoći
Uvod
Svjetski dan prve pomoći obilježava se svake druge subote u mjesecu rujnu. Klikom na sliku saznajte zanimljive činjenice o prvoj pomoći.
Svjetski dan prve pomoći
Obilježava se svake druge subote u mjesecu rujnu.
Klikom na sliku saznajte zanimljive činjenice o prvoj pomoći.
Svjetski dan prve pomoći
Obilježavanjem Svjetskog dana prve pomoći želi se naglasiti važnost pravovremenog pružanja prve pomoći.
Prva pomoć je prvi korak u spašavanju ljudskog života i smanjenju komplikacija koje mogu nastati kao posljedica nesreće/bolesti.
Razlika između medicinske i prve pomoći je ta da prvu pomoć može pružiti svaki sudionik/svjedok nesreće bez obzira na (ne)medicinsko obrazovanje.
Svjetski dan prve pomoći
Obilježavanjem Svjetskog dana prve pomoći želi se naglasiti važnost pravovremenog pružanja prve pomoći.
Prva pomoć je prvi korak u spašavanju ljudskog života i smanjenju komplikacija koje mogu nastati kao posljedica nesreće/bolesti.
Razlika između medicinske i prve pomoći
Prvu pomoć može pružiti svaki sudionik/svjedok nesreće bez obzira na (ne)medicinsko obrazovanje.
Prva pomoć
Prva pomoć je skup postupaka kojima se nastoji zbrinuti ozlijeđenu ili akutno bolesnu osobu u izvanbolničkim uvjetima. Prvu pomoć pruža osoba koja se zatekne na mjestu nesreće, a to najčešće nisu zdravstveni djelatnici, jer se vrijeme i mjesto pružanja prve pomoći ne može predvidjeti. Postupci se pružaju sve do dolaska zdravstvenih kvalificiranih stručnjaka. Kvaliteta pruženih postupaka i spašavanje ozlijeđene osobe ovisi o znanju osobe koja se nađe na mjestu nesreće.
Prva pomoć je:
- skup postupaka kojima se nastoji zbrinuti ozlijeđenu ili akutno bolesnu osobu u izvanbolničkim uvjetima.
Prvu pomoć pruža osoba koja se zatekne na mjestu nesreće.
Najčešće prvu pomoć pružaju osobe koje nisu zdravstveni djelatnici, jer se vrijeme i mjesto pružanja prve pomoći ne može predvidjeti.
Postupci prve pomoći se pružaju sve do dolaska zdravstvenih kvalificiranih stručnjaka.
Kvaliteta pruženih postupaka i spašavanje ozlijeđene osobe ovisi o znanju osobe koja se nađe na mjestu nesreće.
Pružanje prve pomoći
Proučite videozapis i riješite zadatke postavljene unutar njega.
Hitna pomoć
Hitna pomoć je pružanje medicinske pomoći od strane kvalificiranog medicinskog osoblja prema najnovijim smjernicama uz korištenje standardizirane opreme.
Hitna medicinska služba sastoji se od tima 1 i tima 2 hitne medicinske pomoći (HMP).
Tim 1 čini
- liječnik
- medicinska sestra/tehničar
- vozač.
Tim 2 čine
- medicinska sestra/tehničar
- medicinska sestra/tehničar u ulozi vozača
Stupanj hitnosti uvjetuje koji tim će izaći na teren.
Hitna pomoć
jest pružanje medicinske pomoći od strane kvalificiranog medicinskog osoblja.
Hitna pomoć se pruža prema najnovijim smjernicama uz korištenje standardizirane opreme.
Hitna medicinska služba sastoji se od tima 1 i tima 2 hitne medicinske pomoći (HMP).
Tim 1 čini:
- liječnik
- medicinska sestra/tehničar
- vozač.
Tim 2 čine:
- medicinska sestra/tehničar
- medicinska sestra/tehničar u ulozi vozača
Stupanj hitnosti uvjetuje koji tim će izaći na teren.
Pogledajte videozapis kako biste stekli nova znanja o zadaćama prve pomoći.
Zadaće prve pomoći
Povijesni razvoj hitne medicinske pomoći
Razvoj hitne medicinske pomoći u Republici Hrvatskoj usko je vezan za Beč, glavni grad Austro-Ugarske Monarhije. U bečkom Ringteatru 8. prosinca 1881. je izbio požar, vatra se proširila velikom brzinom, a unatoč brzom gašenju broj žrtava je bio velik. Ova tragedija poslužila je kao poticaj za osnivanje Spasilačkog društva (njem. Wiener Freiwillige Rettungsgesellschaft).
Klikom na kartice saznajte još zanimljivosti iz povijesti hitne medicinske pomoći
Razvoj hitne medicinske pomoći u Republici Hrvatskoj usko je vezan za Beč.
Beč je u to vrijeme bio glavni grad Austro-Ugarske monarhije.
U bečkom Ringteatru 8. prosinca 1881. je izbio požar.
Vatra se proširila velikom brzinom.
Unatoč brzom gašenju, broj žrtava je bio velik.
Ova tragedija poslužila je kao poticaj za osnivanje Spasilačkog društva.
(njem. Wiener Freiwillige Rettungsgesellschaft).
Klikom na kartice saznajte još zanimljivosti iz povijesti hitne medicinske pomoći.
Povijesni razvoj Međunarodnog crvenog križa i Crvenog polumjeseca
Početak djelovanja Međunarodnog crvenog križa vezan je za bitku kod Solferina 1859. godine. Švicarac Jean-Henry Dunant zatekao se na bojnom polju i nazočio patnji i smrti tisuća ranjenika jer prisutne zdravstvene službe nisu imale dovoljno ljudi i materijala za njihovo zbrinjavanje. Dunant je zatražio pomoć mještana i organizirao pomoć ranjenicima u obližnjim kućama i crkvama, bez obzira na njihovu stranu u sukobu. O događaju je napisao knjigu pod nazivom "Sjećanje na Solferino" 1862. godine.
Početak djelovanja Međunarodnog crvenog križa vezan je za bitku kod Solferina 1859. godine.
Švicarac Jean-Henry Dunant zatekao se na bojnom polju i uočio patnji i smrti tisuća ranjenika.
Prisutne zdravstvene službe nisu imale dovoljno ljudi i materijala za zbrinjavanje ranjenika. Dunant je zatražio pomoć mještana.
Organizirao je pomoć ranjenicima u obližnjim kućama i crkvama, bez obzira na njihovu stranu u sukobu.
O događaju je napisao knjigu pod nazivom "Sjećanje na Solferino" 1862. godine.
U Ženevi je 1863. godine osnovan je Međunarodni odbor za pomoć ranjenim vojnicima koji od 1876. godine nosi naziv Međunarodni odbor Crvenog križa. Države su pozvane na osnivanje nacionalnih društava koja trebaju uživati posebnu zaštitu, a njihovi pripadnici trebaju biti obilježeni znakom crvenog križa na bijeloj podlozi. Jean-Henry Dunant za svoje zasluge dobio je Nobelovu nagradu za mir 1901. godine, a Međunarodni odbor Crvenog križa 1917., 1944. i 1963. godine.
Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca se u svom djelovanju fokusiraju na četiri glavna područja:
1. promicanje temeljnih načela pokreta i humanih vrijednosti
2. odgovor na katastrofe
3. pripremu za djelovanje u katastrofama
4. zdravlje i skrb u zajednici.
U Ženevi je 1863. godine osnovan Međunarodni odbor za pomoć ranjenim vojnicima.
Od 1876. godine ovaj odbor nosi naziv Međunarodni odbor Crvenog križa.
Države su pozvane na osnivanje nacionalnih društava koja trebaju uživati posebnu zaštitu.
Pripadnici ovih društava trebaju biti obilježeni znakom crvenog križa na bijeloj podlozi.
Jean-Henry Dunant za svoje zasluge dobio je Nobelovu nagradu za mir 1901. godine.
Međunarodni odbor Crvenog križa Nobelovu nagradu dobio je 1917., 1944. i 1963. godine.
Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca se u svom djelovanju fokusiraju na četiri glavna područja:
1. promicanje temeljnih načela pokreta i humanih vrijednosti
2. odgovor na katastrofe
3. pripremu za djelovanje u katastrofama
4. zdravlje i skrb u zajednici.
Što mislite kada je osmišljena prva kutija prve pomoći? Razmislite i prokomentirajte s kolegama/kolegicama u razredu i predmetnim nastavnikom/nastavnicom. Zatim kliknite na karticu u desnom kutu ispod videozapisa i otkrijte odgovor i neke zanimljivosti o prvoj kutiji prve pomoći.
Što mislite kada je osmišljena prva kutija prve pomoći?
Razmislite i prokomentirajte s kolegama/kolegicama u razredu i predmetnim nastavnikom/nastavnicom.
Kliknite na karticu u desnom kutu ispod videozapisa.
Otkrijte odgovor i neke zanimljivosti o prvoj kutiji prve pomoći.
Plava zvijezda života
Plava zvijezda sa šest krakova predstavlja univerzalni simbol hitne medicinske pomoći. Zvijezda u sebi ima Asklepijev štap koji je poveznica s grčkim bogom Asklepijem poznatim po svojim moćima liječenja i iscjeljivanja.
Plava zvijezda sa šest krakova predstavlja univerzalni simbol hitne medicinske pomoći.
Zvijezda u sebi ima Asklepijev štap.
Asklepijev štap je poveznica s grčkim bogom Asklepijem.
Asklepije je poznat po svojim moćima liječenja i iscjeljivanja.
Zadaci prve pomoći
Pružanje prve pomoći temelji se na osnovnom načelu "ne štetiti" koje potječe iz doba Hipokrata. Nesreće se najčešće događaju u neplaniranim okolnostima i na svim mogućim lokacijama (planine, šume, rijeke, jezera, ceste, gradovi, sela) te ishod unesrećenih ovisi o brzini pozivanja i dolaska hitne medicinske pomoći (HMP). U vremenu do dolaska HMP zbrinjavanje unesrećenih ovisi o znanju i sposobnosti osoba koje su se zatekle na mjestu ili u blizini mjesta nesreće.
Pružanje prve pomoći temelji se na osnovnom načelu "ne štetiti".
Ovo načelo potječe iz doba Hipokrata.
Nesreće se najčešće događaju u neplaniranim okolnostima i na svim mogućim lokacijama (planine, šume, rijeke, jezera, ceste, gradovi, sela).
Ishod unesrećenih ovisi o brzini pozivanja i dolaska hitne medicinske pomoći (HMP).
U vremenu do dolaska HMP zbrinjavanje unesrećenih ovisi o znanju i sposobnosti osoba koje su se zatekle na mjestu ili u blizini mjesta nesreće.
Postupci prve pomoći
Prilikom pružanja prve pomoći u centru pozornosti je primarno sigurnost unesrećenih i onih koji su pristigli u pomoć, a zatim utvrđivanje broja ozlijeđenih i pozivanje pomoći pozivom hitnoj službi 112 ili 194 hitnoj medicinskoj službi. Na poziv se javlja dispečer koji radi trijažu poziva i prema hitnosti šalje tim na intervenciju. Prilikom pozivanja potrebno je dati svoje podatke, točnu lokaciju i pojedinosti o nesreći. Važno je ostati smiren, odgovarati na pitanja i slušati daljnje upute dispečera.
Prilikom pružanja prve pomoći u centru pozornosti je:
1. sigurnost unesrećenih i onih koji su pristigli u pomoć
2. utvrđivanje broja ozlijeđenih
3. pozivanje pomoći pozivom hitnoj službi 112 ili 194 hitnoj medicinskoj službi.
Na poziv se javlja dispečer koji radi trijažu poziva i prema hitnosti šalje tim na intervenciju.
Prilikom pozivanja potrebno je:
- dati svoje podatke
- točnu lokaciju
- pojedinosti o nesreći.
Važno je ostati smiren, odgovarati na pitanja i slušati daljnje upute dispečera.
Ciljevi prve pomoći
Prvi cilj je održavanje općeg stanja unesrećenog, odnosno spašavanje života.
Drugi cilj je sprečavanje komplikacija i invaliditeta (posljedica loše pomoći).
Treći cilj je pravodobnom i adekvatnom pomoći skratiti vrijeme liječenja i rehabilitacije.
Pozivanje hitne medicinske pomoći (112 ili 194)
Prvi cilj:
održavanje općeg stanja unesrećenog - spašavanje života.
Drugi cilj:
sprečavanje komplikacija i invaliditeta (posljedica loše pomoći).
Treći cilj:
pravodobnom i adekvatnom pomoći skratiti vrijeme liječenja i rehabilitacije.
Pročitajte upute, riješite zadatak i na taj način utvrdite svoje znanje o povijesnom razvoju prve pomoći.
Završetak
Kliknite na ikonu u desnom kutu ispod videozapisa i ponovite gradivo prateći upute u zadatku.