Prvi pregled – ABCDE pristup
Uvod
Razmislite jeste li čuli za pojam "Dišeš – znači da postojiš!"? Na što se odnosi? Klikom na karticu saznajte zanimljivosti o disanju.
- Djeca zbog disanja na usta razvijaju šapat kad govore.
- Što intenzivnije dišemo, brže postajemo gladni.
- Dnevno odrasla osoba ima 23 tisuće udaha.
- Omjer trajanja udisaja i izdisaja tijekom normalnog disanja je 4:5, a tijekom sviranja puhačkog instrumenta 1:20.
- Disanjem kisik dopire do svih organa u tijelu.
ABCDE pristup
ABCDE pristup je strukturirani način procjene i zbrinjavanja unesrećene osobe. Pristup ima svoj točno određeni redoslijed intervencija kojima se uočavaju patološka stanja koja neposredno ugrožavaju život unesrećene osobe (zastoj srca, opstrukcija dišnog puta, obilna krvarenja, stanja bez svijesti itd). Stanja koja se detektiraju odmah zahtijevaju zbrinjavanje i liječenje.
ABCDE pristup je najbolji alat za brzu detekciju hitnih stanja i primjenjiv je na svakoj osobi neovisno o dobi.
ABCDE pristup je strukturirani način procjene i zbrinjavanja unesrećene osobe.
Pristup ima svoj točno određeni redoslijed intervencija.
Intervencijama se uočavaju patološka stanja koja neposredno ugrožavaju život unesrećene osobe:
- zastoj srca, opstrukcija dišnog puta, obilna krvarenja, stanja bez svijesti itd.
Stanja koja se detektiraju odmah zahtijevaju zbrinjavanje i liječenje.
ABCDE pristup je najbolji alat za brzu detekciju hitnih stanja i primjenjiv je na svakoj osobi neovisno o dobi.
Pristup se može primijeniti bez obzira gdje se nalazi osoba kojoj je potrebna pomoć (u bolnici, na cesti, u šumi, u školi itd.).
Za osnovnu provedbu ABCDE pristupa nije potrebna oprema, a naprednija varijanta koristi se nakon dolaska hitne medicinske pomoći.
Dolazak hitne medicinske pomoći
Pristup se može primijeniti bez obzira gdje se nalazi osoba kojoj je potrebna pomoć (u bolnici, na cesti, u šumi, u školi itd.).
Za osnovnu provedbu ABCDE pristupa nije potrebna oprema.
Naprednija varijanta ABCDE pristupa koristi se nakon dolaska hitne medicinske pomoći.
Osim kao dio početne procjene ABCDE pristup se preporučuje i kao prvi korak nakon reanimacije uz povratak spontane cirkulacije.
Prije prilaženja unesrećenoj osobi potrebno je primijeniti:
- mjere osobne zaštite
- rukavice
- zaštitne naočale
- masku
- procijeniti sigurnost mjesta nesreće
- procijeniti uzrok nesreće/prirodu bolesti
- broj unesrećenih osoba
- procijenti potrebu dodatnih službi
- još timova hitne pomoći
- vatrogasci
- policija.
Prije prilaženja unesrećenoj osobi potrebno je:
primijeniti mjere osobne zaštite
- rukavice
- zaštitne naočale
- masku
procijeniti sigurnost mjesta nesreće
- procijeniti uzrok nesreće/prirodu bolesti
- broj unesrećenih osoba
procijenti potrebu dodatnih službi
- još timova hitne pomoći
- vatrogasci
- policija.
Prilikom pristupa unesrećenoj osobi potrebno je uspostaviti verbalni kontakt uz nekoliko jednostavnih pitanja:
- Gospodine/gospođo, što se dogodilo?
- Čujete li me? Jeste li dobro?
Osoba koja odgovara na pitanja najčešće ne ostavlja dojam životno ugrožene osobe, tako da ako se radi o više unesrećenih osoba, prioritet u zbrinjavanju imaju osobe koje ne reagiraju na verbalni poziv.
Prilikom odgovaranja unesrećene osobe dobivamo povratne infomacije o stanju svijesti, mogućnosti govora i disanja. Osoba koja koja teže diše imat će kratke odgovore, govor je otežan i uz napor.
A – engl. Airway – Pregled i procjena dišnih putova
Osoba koja ne odgovora na verbalni poziv, najčešće leži na tlu te je potrebno procijeniti prohodnost dišnih puteva. Da bi provjerili prohodnost dišnih puteva, prvo se otvara dišni put postupkom zabacivanja glave i podizanjem brade te postiskivanjem donje čeljusti prema naprijed.
Osoba koja ne odgovora na verbalni poziv, najčešće leži na tlu.
Potrebno procijeniti prohodnost dišnih puteva.
Dišni put otvara se postupkom zabacivanja glave i podizanjem brade te postiskivanjem donje čeljusti prema naprijed.
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti
Zabacivanje glave i podizanje donje čeljusti je osnovni postupak za otvaranje dišnih puteva kod osoba bez svijesti ili s poremećajem svijesti.
Važno je znati
Kad ozlijeđena osoba nema verbalni odgovor, a sumnja se na ozljedu kralježnice, potrebno je provoditi ručnu stabilizaciju vratne kralježnice sve dok se ne isključi sumnja na ozljedu vratne kralježnice.
Tehnika zabacivanja glave i podizanje donje čeljusti je kontraindicirana kod sumnje ili potvrđene ozljede vratne kralježnice.
Važno je znati
Kad ozlijeđena osoba nema verbalni odgovor, a sumnja se na ozljedu kralješnice potrebno je provoditi ručnu stabilizaciju vratne kralješnice sve dok se ne isključi sumnja na ozljedu vratne kralješnice.
Tehnika zabacivanja glave i podizanje donje čeljusti je kontraindicirana kod sumnje ili potvrđene ozljede vratne kralježnice.
Prilikom ponovnog verbalnog poziva potrebno je potresti lagano ramena ozlijeđenoj osobi i glasnije ponoviti pitanja.
Na taj se način provjerava je li osoba možda nije dobro čula u prvom kontaktu.
Ukoliko je osoba čula ponovno pitanje i odgovorila, dalje se nastavlja pristup prema dogovorenom redoslijedu.
Ukoliko osoba nije odgovorila, potrebno je:
- otvoriti dišni put tehnikom zabacivanja glave
- provesti inspekciju usne šupljine (provjeriti da li u njoj ima hrane, povraćanog sadržaja, strano tijelo)
- uočeni sadržaj u usnoj šupljini potrebno je ukloniti ukoliko je moguće.
Na taj način provjerava se je li osoba dobro čula u prvom kontaktu.
Ukoliko je osoba čula ponovno pitanje i odgovorila, nastavlja se pristup prema dogovorenom redoslijedu.
Ukoliko osoba nije odgovorila potrebno je:
- otvoriti dišni put tehnikom zabacivanja glave
- provesti inspekciju usne šupljine (provjeriti da li u njoj ima hrane, povraćanog sadržaja, strano tijelo)
- uočeni sadržaj u usnoj šupljini je potrebno ukloniti ukoliko je moguće.
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti izvodi se na način da se dlan jedne ruke postavi na čelo unesrećene osobe, a prsti druge ruke se polože na koštani dio donje čeljusti. U istom aktu se dlanom potiskuje čelo i glava zabacuje prema unatrag, a donja čeljust se podiže do razine da se zubi donje čeljusti dodirnu sa zubima gornje čeljusti.
Palcem se otvaraju usta i radi se inspekcija usne šupljine.
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti izvodi se na sljedeći način:
1. dlan jedne ruke postavi se na čelo unesrećene osobe
2. prsti druge ruke se polože na koštani dio donje čeljusti
3. u istom aktu se dlanom potiskuje čelo i glava zabacuje prema unatrag
4. donja čeljust se podiže do razine da se zubi donje čeljusti dodirnu sa zubima gornje čeljusti
5. palcem se otvaraju usta i radi se inspekcija usne šupljine.
Prema potrebi usna šupljina se očisti od sadržaja.
Ukoliko pacijent diše, potrebno je procijeniti disanje. Ukoliko ne diše, započinje se s kardiopulmonalnom reanimacijom.
Pogledajte kratki videozapis i saznajte više o procjeni dišnih putova kod osoba bez svijesti ili poremećajem svijesti.
Prema potrebi se usna šupljina očisti od sadržaja.
Ukoliko pacijent diše, potrebno je procijeniti disanje.
Ukoliko pacijent ne diše, započinje se s kardiopulmonalnom reanimacijom.
Pogledajte kratki videozapis.
Saznajte više o procjeni dišnih putova kod osoba bez svijesti ili poremećajem svijesti.
Procjena dišnih putova
Postupak potiskivanja donje čeljusti prema naprijed
Postupak potiskivanja donje čeljusti provodi se kod osoba kod kojih se sumnja na ozljedu vratne kralježnice.
B – engl. Breathing – procjena disanja
Procjena disanja vrši se tehnikom "gledaj, slušaj, osjećaj":
→ gledaju se pokreti prsnog koša
→ slušaju se disajni zvukovi
→ osjećaju se strujanja izdahnutog zraka.
Potrebno je pratiti disanje minimalno jednu minutu. Treba brojati brzinu disanja, a normalni broj disanja u minuti je 12 - 20. Ubrzano disanje ili tahipnea je broj disanja veći od 20 u minuti i najčešće je pokazatelj da osoba ima poteškoće s disanjem.
Bradipneja je disanje manje od 12 udisaja u minuti. Može biti fiziološka tijekom sna, ali se može javiti i kod kraniocerebralne ozljede te konzumacije alkohola, droga ili lijekova poput opijata.
Disanje je potrebno pratiti minimalno jednu minutu.
Treba brojati brzinu disanja.
Normalni broj udisanja u minuti je 12 - 20.
Ubrzano disanje ili tahipnea:
broj udisaja veći od 20 u minuti.
Najčešće je pokazatelj da osoba ima poteškoće s disanjem.
Bradipneja:
disanje s manje od 12 udisaja u minuti.
Može biti fiziološka tijekom sna.
Može se javiti i kod kraniocerebralne ozljede te konzumacije alkohola, droga ili lijekova poput opijata.
Prilikom procjene disanja bitna je identifikacija poremećaja disanja koji zahtijeva brzo zbrinjavanje. Ukoliko unesrećena osoba spontano diše, može se primijeniti terapija kisikom putem maske ili nosnog katetera. Ukoliko osoba ne diše ili disanje nije adekvatno, potrebno je započeti s umjetnim disanjem.
Prilikom procjene disanja bitna je identifikacija poremećaja disanja koji zahtijeva brzo zbrinjavanje.
Ukoliko unesrećena osoba spontano diše, može se primijeniti terapija kisikom putem maske ili nosnog katetera.
Ukoliko osoba ne diše ili disanje nije adekvatno, potrebno je započeti s umjetnim disanjem.
Ventilacija samoširećim balonom
Primjena kisika putem maske
C – engl. Circulation – procjena krvotoka
Boja kože može dati naznake da se radi o mogućim problemima u cirkulaciji. Promjena boje kože, pojačano znojenje te smanjena razina svijesti znakovi su smanjene perfuzije tkiva.
Boja kože može dati naznake da se radi o mogućim problemima u cirkulaciji.
Promjena boje kože, pojačano znojenje te smanjena razina svijesti znakovi su smanjene perfuzije tkiva.
Procjena kapilarnog punjenja (fiziološki povrat boje kože unutar dvije sekunde) ispituje se na području prsne kosti ili čela digitalnom lokalnom kompresijom te se prati vraćanje kože (boje) u fiziološko stanje. Ako je rezultat veći od dvije sekunde, to je znak smanjene perfuzije.
Procjena kapilarnog punjenja (fiziološki povrat boje kože unutar dvije sekunde)
- ispituje se na području prsne kosti ili čela digitalnom lokalnom kompresijom
- prati se vraćanje kože (boje) u fiziološko stanje.
Rezultat veći od dvije sekunde je znak smanjene perfuzije.
Kapilarno punjenje
D – engl. Disability – brza neurološka procjena
Brza neurološka procjena označava procjenu razine svijesti uz primjenu AVPU metode.
Nakon AVPU metode:
- procjenjuje se reakcija zjenica na svjetlo, njihova veličina i simetričnost
- ispituju se voljni pokreti u ekstremitetima.
Kod osoba s poremećajem svijesti obvezno se mjeri razina glukoze u krvi.
Procjena reakcije zjenica
Nakon AVPU metode procjenjuje se:
- reakcija zjenica na svjetlo
- veličina i simetričnost zjenica
- voljni pokreti u ekstremitetima.
Kod osoba s poremećajem svijesti obvezno se mjeri razina glukoze u krvi.
E – engl. Exposure – izloženost
Ovisno o uzroku nesreće i mogućoj reakciji na tijelu, potrebno je razodijenuti osobu vodeći obzira o dostojanstvu te pazeći na nastanak hipotermije. Postupak provjere omogućuje temeljiti pregled tijela (modrice, osip, iščašenja zglobova). S obzirom na brzinu provedbe prioritet za pregled trebaju biti dijelovi tijela koji mogu ugroziti stanje unesrećene osobe.
Ovisno o uzroku nesreće i mogućoj reakciji na tijelu, potrebno je razodijenuti osobu.
Pri razodijevanju osobe treba voditi računa o dostojanstvu te paziti na nastanak hipotermije.
Postupak provjere omogućuje temeljiti pregled tijela (modrice, osip, iščašenja zglobova). S obzirom na brzinu provedbe prioritet za pregled trebaju biti dijelovi tijela koji mogu ugroziti stanje unesrećene osobe.
SAMPLE METODA – uzimanje podataka
Prilikom pristupanja unesrećenoj osobi i tijekom ABCDE pristupa potrebno je prikupiti što više podataka od unesrećene osobe i/ili očevidaca. Svaka informacija može dodatno ubrzati zbrinjavanje i liječenje unesrećene osobe.
Prilikom pristupanja unesrećenoj osobi i tijekom ABCDE pristupa potrebno je prikupiti što više podataka od unesrećene osobe i/ili očevidaca.
Svaka informacija može dodatno ubrzati zbrinjavanje i liječenje unesrećene osobe.
Sekundarni pregled
Drugi ili sekundarni pregled najčešće se provodi za vrijeme transporta u bolnicu kad je unesrećena osoba stabilno i može se detaljnije procijeniti njezino stanje.
Završetak
Kliknite na ikonu u desnom kutu ispod slike i ponovite gradivo prateći upute u zadatku.